Bosna i Hercegovina ima dva studenta na jednom od najprestižnijih sveučilišta na svijetu, Harvardu. Jedan od njih je Novotravničanin Benjamin Mujkić. S Benjaminom smo razgovarali o studiranju na Harvardu, životu daleko od Bosne i Hercegovine, ali i o tome je li studentski život doista onakav kakvim ga gledamo u filmovima i serijama!?
Benjamine, ostvario si svoj san i postao student Harvarda. Kako bi opisao svoju prvu godinu na ovom prestižnom sveučilištu?
"Prvu godinu bih opisao kao izvanredno iskustvo jer mi je Harvard donio mnogo novih iskustava u životu. Neopisiv je osjećaj boraviti i živjeti u povijesnim, a istovremeno moderno opremljenim objektima. Dosta toga izgleda kao u filmovima. Upoznao sam ljude iz svih krajeva svijeta, imao priliku učiti od vrhunskih profesora i svakodnevno biti okružen kolegama koji su izuzetno motivirani i talentirani. Jako je zanimljivo biti u istoj prostoriji s tim ljudima, razmjenjivati mišljenja i zajedno stvarati nove ideje. Posebno mi se sviđa što Harvard mnogo pažnje posvećuje stvaranju dobre studentske zajednice. Živimo zajedno, zajedno imamo obroke i provodimo vrijeme učeći u biblioteci i družeći se, što je za mene stvarno neprocjenjivo iskustvo. Stalno se organiziraju različite aktivnosti koje nam pomažu da se međusobno upoznamo i zbližimo."
Koliko je bilo izazovno prilagoditi se potpuno novom načinu života i studiranja? Što ti je bilo najteže?
Prilagođavanje nije bilo lako jer je sve bilo novo od života u drugoj državi i drukčijeg načina studiranja do činjenice da ću biti odvojen od porodice. Ono što mi je mnogo pomoglo jest to što je zajednica na fakultetu jako povezana i svi se međusobno držimo i pomažemo jedni drugima. Moj najveći izazov bio je naučiti ispravno upravljati vremenom. Na Harvardu se stalno održavaju različita zanimljiva događanja, od predavanja i vannastavnih aktivnosti do projekata i raznih poslovnih događaja. Tempo zna biti jako intenzivan i postoje sedmice kada se istovremeno spoje ispiti, zadaće, projekti, studentske organizacije i druge obaveze. Upravo me to naučilo koliko je važno dobro organizirati vrijeme i postaviti prioritete."
Kako izgleda studiranje na Harvardu? Koliko je nastava usmjerena na teoriju, a koliko na praktičan rad, rasprave i istraživanje?
"Svaki semestar biramo četiri predmeta. Jako je dobro što imamo veliku fleksibilnost pri odabiru i možemo izučavati različite teme koje nas zanimaju. Postoje određeni uvjeti koje moramo ispuniti, poput predmeta iz svog smjera, općeg obrazovanja i predmeta o pisanju znanstvenih radova, ali imamo i veliki broj izbornih predmeta. Mislim da takav sustav dosta podstiče svestranost i potiče studente da budu upoznati s različitim područjima. Ako postoji neka tema koja te posebno zanima, velika je vjerojatnoća da možeš pronaći predmet na kojem ćeš je detaljnije izučavati. Tijekom prve godine sam kroz predavanja uspio razviti mnogo novih vještina – od linearne algebre i drugih naprednih matematičkih principa, vjerojatnoće i programiranja do strojarskog učenja i principa umjetne inteligencije. Najdraži predmet mi je bio poznati Math 55: Principi Realne i Kompleksne Analize, koji ima reputaciju kao jedan od najtežih dodiplomskih predmeta u Americi. Istovremeno sam imao priliku izučavati potpuno drukčije, ali jako zanimljive teme, poput inženjeringa akustičnog svijeta te ledenjaka i arktičkog ekosustava.
Svaki predmet sastoji se od nekoliko komponenti. Imamo redovna predavanja sa svim studentima, manje radionice s asistentima na kojima dodatno obrađujemo i uvježbavamo gradivo za taj tjedan te redovne konzultacije s profesorima i asistentima. Na tim konuultacijama ne samo da možemo postavljati pitanja o gradivu nego imamo priliku bolje upoznati profesore i saznati više o istraživanjima kojima se bave. Ono što me posebno iznenadilo jest koliko su profesori dostupni studentima. Iako su mnogi od njih vodeći stručnjaci u svojim oblastima i bave se brojnim istraživanjima i projektima, uvijek im se možemo obratiti. Pored redovnih konzultacija, možemo im se javiti i online kada imamo pitanje ili nam nešto nije jasno. Profesori su stvarno spremni izdvojiti vrijeme za studente, pomoći nam i usmjeriti nas ako pokažemo interes za određenu oblast. Također, profesori imaju dosta različitih inicijativa u koje se studenti mogu uključiti. Ako te zanima određena tema i pokažeš inicijativu, možeš se obratiti profesoru, saznati više o onome na čemu radi i raspitati se o mogućnostima da se uključiš. Mislim da je to jedna od velikih prednosti Harvarda: nije sve ograničeno samo na ono što se događa tijekom predavanja, nego imaš mogućnost dodatno istraživati ono što te zanima i učiti izravno od ljudi koji su među vodećim stručnjacima u tim oblastima.
Ocjena se također sastoji od više komponenti, poput aktivnosti na nastavi, redovnih tjednih zadaća, parcijalnih ispita tijekom semestra te završnog ispita ili projekta. Nastava se dosta fokusira na razvijanje intuicije i stvarnog razumijevanja sadržaja, a ne na memoriziranje činjenica. Profesori teorijske koncepte često prikazuju kroz praktične primjere i detaljno objašnjavaju zašto određena teorija vrijedi. Dakle, naravno da postoji jaka teorijska podloga, ali veliki naglasak stavlja se i na rješavanje problema, projekte, rasprave i istraživanje. Dosta se pažnje posvećuje i praktičnoj nastavi. Imali smo, naprimjer, posjete muzejima i arhivima na fakultetu kako bismo bolje razumjeli gradivo koje učimo u učionici. Prošli semestar smo u okviru jednog seminara imali organiziranu praktičnu nastavu na Islandu, gdje smo imali priliku iz prve ruke vidjeti ono što smo učili o arktičkom ekosustavu, ledenjacima i klimatskim promjenama. Pored toga, imali smo praktičnu nastavu i u Portoriku.
Jako mi je bilo zanimljivo sudjelovati i u tradicijama koje Harvard ima. Jedna od njih je dobivanje studentskog doma u kojem ćemo živjeti iduće tri godine. Studenti su raspoređeni u jednu od 12 studentskih kuća, a svaka ima svoj karakter i tradiciju. U ožujku smo imali organiziran "Housing Day" kada smo saznali u koju ćemo se kuću useliti i s kim ćemo živjeti sljedeće tri godine. Ta tradicija pomalo nalikuje na "razvrstavanje" u Harry Potteru. Bili smo okupljeni u grupama u svojim smještajima, a stariji studenti su uz maskote, transparente i pjesmu ulazili u naše sobe, donosili službena pisma dobrodošlice i otkrivali nam kojoj studentskoj kući pripadamo. Američki nogomet je također jako popularan, a Harvard tradicionalno ima veliko rivalstvo s Yaleom. Tijekom prve godine išli smo na utakmicu Harvard–Yale i bilo je jako zanimljivo zajedno gledati utakmicu i navijati za svoj fakultet, ali i upoznati Yale i njihove tradicije. Pored nastave, Harvard dosta podstiče studente da budu uključeni u vannastavne aktivnosti i da se što ranije povežu s poslovnim svijetom. Mnoge kompanije dolaze na fakultet i organiziraju različite aktivnosti. Jedne večeri, naprimjer, vlasnik Instagrama održao je panel-diskusiju na kojoj smo imali priliku postavljati pitanja.
Od studentskih organizacija, meni se posebno svidjela Harvard Data Analytics Group, neprofitna studentska organizacija koja funkcionira kao konzultantska grupa i pomaže startupima, neprofitnim organizacijama i Fortune 500 kompanijama u donošenju odluka temeljenih na podacima i umjetnoj inteligenciji. Bilo mi je jako zanimljivo učiti više o programiranju i umjetnoj inteligenciji kroz stvarni rad s klijentima, a to iskustvo me dosta uvelo i u poslovni svijet. Član sam i drugih profesionalnih studentskih organizacija iz područja matematike i informatike. Predsjednik sam Harvard kluba natjecateljskog programiranja, gdje studentima pružamo resurse i natjecanja kroz koja se mogu usavršavati u programiranju, kao i panele s vodećim tehnološkim kompanijama. Kroz ovaj klub imao sam priliku predstavljati tim s Harvarda na međunarodnom programerskom natjecanju za fakultetske studente u Sjevernoj Americi, koje se održalo u Orlandu na Floridi.
Također je jako dobro što su fakulteti u Americi međusobno povezani i postoji mnogo prilika za suradnju. Bio sam, naprimjer, primljen na prestižni TreeHacks Hackathon na Stanfordu, gdje je bilo primljeno samo oko 10 posto prijavljenih studenata. Tamo sam zajedno sa svojim timom radio na edukacijsko-vizualnom alatu koji pomaže pri učenju neuronskih mreža i drugih algoritama mašinskog učenja. To iskustvo bilo mi je vrijedno i zbog prilike da upoznam i surađujem s ljudima iz brojnih tehnoloških kompanija. Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja, bio je jedan od govornika na svečanosti otvaranja.
Imao sam priliku sudjelovati i u posebnim programima za studente prve godine u finansijsko-tehnološkim kompanijama na Wall Streetu, gdje sam mogao učiti od vodećih ljudi iz industrije i steći nova iskustva koja će mi sigurno koristiti u budućim poslovnim poduhvatima."
Često se govori da je harvardski obrazovni sustav "svjetlosnim godinama" ispred našeg. Je li to zaista tako ili su razlike možda manje nego što mislimo?
"Mislim da najveća razlika nije toliko u sadržaju gradiva koliko u pristupu. Imamo izuzetno talentirane mlade ljude i u Bosni i Hercegovini. Mislim da je najveća razlika u sustavu i mogućnostima koje student ima na raspolaganju. Harvard raspolaže ogromnim resursima, od profesora i istraživačkih centara do biblioteka, laboratorija, financiranja projekata i mreže ljudi kojoj studenti imaju pristup. Velika je razlika i u kulturi koja potiče inicijativu. Ako imaš neku ideju, vrlo često postoji profesor, organizacija, program ili fond koji ti može pomoći da je pretvoriš u nešto konkretno. Zato bih prije rekao da razlika nije toliko u inteligenciji ili potencijalu studenata koliko u okruženju koje taj potencijal može prepoznati, podržati i ubrzati."
Koliko na Harvardu ima studenata iz jugoistočne Europe i jesi li se povezao s nekim od njih?
"Na Harvardu studira dosta studenata iz zemalja jugoistočne Europe, iako nas nema mnogo u usporedbi sa studentima iz većih država. Upoznao sam dosta ljudi iz Hrvatske i Srbije, iako ih najviše studira na master i doktorskim programima. Dosta sam se povezao s ljudima iz naše regije i uvijek je lijepo imati oko sebe ljude s kojima dijeliš sličnu kulturu i način života. Imamo i studentsku organizaciju koja okuplja Južne Slavene na Harvardu te kroz nju organiziramo različita druženja. Naprimjer, sudjelovali smo na festivalu internacionalne hrane na kampusu, gdje smo predstavljali balkansku hranu i gdje su drugi studenti imali priliku probati naše specijalitete. Imali smo i večer palačinki kada smo zajedno pravili palačinke i družili se. Također smo imali okupljanje s uspješnim ljudima iz naše regije koji su ranije završili fakultete u Americi i sada žive u Bostonu, što je bila odlična prilika za upoznavanje i stvaranje novih konekcija."
Što ti najviše nedostaje iz Bosne i Hercegovine dok boraviš u Americi?
"Najviše mi nedostaje obitelj. Osjećaj bliskosti s obitelji je nešto što je teško nadomjestiti, ali dobra stvar je što je tehnologija toliko napredovala da uvijek možemo imati videopozive. Pored toga, podrška koju mi roditelji pružaju mnogo mi pomaže dok sam u Americi. Naravno, nedostaju mi i prijatelji i naša domaća hrana. Dobra stvar je što imamo balkanski restoran i supermarket nekih 45 minuta od kampusa, pa se barem ponekad mogu vratiti našoj hrani."
Uskoro putuješ u Kinu na poseban poziv. O kakvom je programu riječ i što očekuješ od tog iskustva?
"Putujem u Kinu na Harvard Summit for Youth Leaders in China, odnosno Harvardov samit za mlade lidere u Kini, gdje ću biti seminarski lider na temu teorije matematičkih igara i razvijanja pobjedničkih strategija. Riječ je o najvećoj konferenciji koju organiziraju studenti u Aziji, a imat ću priliku predavati nekim od najboljih srednjoškolaca u Kini. Veselim se prilici podijeliti svoje znanje i iskustvo studiranja na Harvardu, ali i da ja učim od sudionika, drugih predavača i profesionalaca iz industrije koji će biti na konferenciji. Siguran sam da će to biti vrijedno iskustvo i u profesionalnom i u osobnom smislu."
Kako su organizirana predavanja i studentske obveze? Koliko je zapravo skupo studirati na Harvardu i koliko stipendije mogu olakšati taj put?
"Studiranje na Harvardu je jako skupo i ukupni godišnji troškovi mogu iznositi oko 100.000 dolara kada se uračunaju školarina, stanovanje, hrana, putovanja i ostali troškovi. Međutim, Harvard nudi jako dobar program financijske pomoći, a ja imam priliku studirati uz punu financijsku pomoć kojom su mi pokriveni svi ti troškovi. Harvard je napravio jako dobru stvar time što nastoji da financijska situacija ne bude barijera studentima i da imaju mogućnost ostvariti svoje akademske ciljeve bez toga da im financije budu glavna prepreka."
Uskoro se vraćaš u Sjedinjene Američke Države. Čemu se najviše veseliš u novoj akademskoj godini?
"Najviše se veselim tome što se sada vraćam s potpuno drugačijim osjećajem nego prvi put. Prve godine sve mi je bilo novo – kampus, ljudi, novi sustav, novi način rada i općenito život u Americi. Sada već znam kako stvari funkcioniraju i bit će mi mnogo lakše rasporediti vrijeme. Veselim se novim predmetima, projektima, ljudima i prilikama, ali možda najviše tome da nastavim graditi na svemu što je započelo tijekom prve godine. Posebno se veselim tome što ću biti asistent na predmetu linearne algebre, što će za mene biti jedno potpuno novo iskustvo. Veselim se i istraživačkim projektima, studentskim organizacijama i svemu što donosi nova akademska godina. Također, nova godina će pružiti još više mogućnosti za rad u vodećim svjetskim kompanijama i istraživačkim laboratorijima kroz različite prakse i aktivnosti. Svaki semestar donosi nove prilike za učenje i razvoj i upravo se tome najviše veselim."
Za kraj, često si jedan od prvih susreta svojih kolega s Bosnom i Hercegovinom. Koliko promoviraš našu zemlju, ali i Novi Travnik? Što im najčešće pričaš o BiH i s kakvim si se stereotipima dosad susretao?
"Studenti budu jako zainteresirani kada čuju da dolazim iz Bosne i Hercegovine. Dosta njih ne zna mnogo o našoj zemlji, pa mi je ovo bila jako dobra prilika da im pokažem i ispričam nešto više o Bosni i Hercegovini. Najčešće im pričam o našoj prirodi, bogatoj kulturi, gostoprimstvu ljudi i činjenici da na tako malom prostoru postoji velika raznolikost. Jako budu impresionirani kada im pokažem slike Bosne i Hercegovine i Novog Travnika, a posebno ih iznenade naša priroda, arhitektura i povijest. Drago mi je kada mogu pokazati da je riječ o zemlji punoj talentiranih ljudi, prirodnih ljepota i bogate povijesti. Na neki način, svaki takav razgovor je prilika da nekome tko možda prije nije znao gotovo ništa o Bosni i Hercegovini predstavim našu zemlju iz perspektive nekoga tko je u njoj odrastao i tko je ponosan na mjesto iz kojeg dolazi.", zaključio je Mujkić.
Notra.ba
