“Od početka do kraja bio je pjesnik. Lirski ‘Ex Ponto’ mu je prva objavljena knjiga, a čudesni zapis u stihovima ‘Ni bogova ni molitava’ zadnji književni tekst koji je napisao.
U međuvremenu – dugom kao cijeli život – ispisao je Znakove pored puta, tu najlirskiju i najmeditativniju knjigu našega jezika. A u tom istom međuvremenu bio je i najveći epik i prozaik sto smo ga ikada imali. Sve je to bio on – Ivo Andrić”, rekao je ranije književnik Ivan Lovrenović o Andriću.
Ivo Andrić rođen je u Travniku 9. listopada 1892. godine.
Andrić je Nobelovu nagradu primio 10. prosinca 1961. godine u Stockholmu u svečanoj dvorani Švedske akademije. Nagradu je Andriću uručio dr. Anders Esterling. Andrić je cjelokupni novčani iznos Nobelove nagrade poklonio BiH odnosno unaprjeđenju bh. bibliotekarstva.
Nobela je dobio uz objašnjenje kako njegova proza sadrži “epski naboj” kojim “prati ljudske sudbine iz povijesti svoje zemlje”.
“Od početka do kraja bio je pjesnik. Lirski ‘Ex Ponto’ mu je prva objavljena knjiga, a čudesni zapis u stihovima ‘Ni bogova ni molitava’ zadnji književni tekst koji je napisao. U međuvremenu – dugom kao cijeli život – ispisao je Znakove pored puta, tu najlirskiju i najmeditativniju knjigu našega jezika. A u tom istom međuvremenu bio je i najveći epik i prozaik sto smo ga ikada imali. Sve je to bio on – Ivo Andrić”, rekao je ranije književnik Ivan Lovrenović o Andriću.
U nakladi sarajevskog “Buybooka” nedavno je objavljena prva građanska biografija “U požaru svjetova:jedan europski život” njemačkog novinara Michaela Martnesa koja prati Andrićevu diplomatsku karijeru.
Dnevnik.ba
