Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman tijekom boravka u Bosni i Hercegovini osvrnuo se na teze koje su promovirane ne nedavnoj konferenciji u Sarajevu oko zastupljenosti konstitutivnih naroda u institucijama BiH. Istaknuo je kako Hrvatska ima pravo reagirati ako je ugrožen položaj Hrvata u BiH te da se oko njihovih prava neće umoriti razgovarati s predstavnicima Europske unije i SAD-a, prenosi RTV Herceg-Bosne.
Osvrćući se na konferenciju "Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH" u organizaciji ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i zastupnika u zastupničkom domu Šemsudina Mehmedovića, hrvatski ministar je izrazio žaljenje što na ovoj konferenciji nije bilo predstavnika drugih naroda. Grlić Radman podsjeća kako je u Daytonu dogovorena jednakopravnost konstitutivnih naroda te da ne mogu proći argumenti o nečijoj brojnosti. Poručio je i kako je uloga Hrvatske prema BiH konstruktivna i nije nikakvo miješanje kako se često u Sarajevu navodi, jer je Hrvatska dužna reagirati kao jamac i potpisnik Daytonskog sporazuma.
"Ako mi vidimo da je položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini ugrožen, da oni ne mogu birati svoga legitimnog političkog predstavnika pa naravno da mi moramo upozoriti na to. Ja sam upravo na zadnjem Europskom vijeću svojim kolegams u Bruxellesu isto rekao i apelirao, ako želite dobiti realističnu sliku Bosne i Hercegovine, molim vas razgovarajte sa svim političkim predstavnicima svih triju konstitutivnih naroda."
Smatra kako nedavna Rezolucija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH samo konstatira trenutno stanje i da samo spominjanje posebne izborne jedinice za Hrvate ne treba gledati kao narušavanje Daytona niti kao nešto što bi vodilo raspadu BiH.
"Kada pogledate jako puno iskustava u Europi, imate belgijski slučaj pa imate švicarski, a na koncu imate i Sjevernu Irsku. Govorim o "Good Friday Agreement", sporazum od Velikog petka 1998. Tamo se govori o identitetu, i ovdje govorimo o identitetu, identitet mora biti zaštićen. Ovdje je nezahvalno govoriti o matematici, ona ne smije biti polazište jer može stvoriti neke loše implikacije u raspravi. Ono što je čini mi se ovdje bitno u Bosni i Hercegovini je ojačati i obnoviti političko povjerenje triju konstitutivnih naroda."
A to političko povjerenje među narodima je već duže vrijeme duboko narušeno, dok se u svim tim odnosima rijetko se govori o položaju Hrvata u onim sredinama u kojima je veći broj njih nasilno protjeran za vrijeme rata i do danas se nisu vratili.
"Evo uzmite mjesto rođenja moga oca, bilo je 17 tisuća Hrvata prije rata, sad vrlo teško da ih ima dvije ili tri tisuće. Hajdemo gledati na kvalitetu života i pitanju povjerenja. Ja sam bio koliko puta u Bugojnu i razgovarao i s načelnikom općine gdje su imena ulica koja su nekada bila, gdje je multietnični karakter Bugojna. Možda ja previše o njemu ovdje govorim, ali to je jedan eklatantan primjer i simbol stradanja hrvatskog naroda."
Grlić Radman navodi kako je nužno gledati na vrijednosni aspekt Daytonskog sporazuma i uspostaviti međusobno uvažavanje sva tri naroda. Poručio je kako je nužno prepoznati prijateljski odnos Hrvatske koja je ostvarila sve svoje glavne vanjsko-političke ciljeve i da ju se može puno bolje koristiti kao susjeda i partnera prema euroatlantskim integracijama. No, prioritet Hrvatske ostaju autentični zahtjevi Hrvata iz BiH.
"Mi ćemo naravno i dalje s akterima, bilo u Europskoj uniji bilo Sjedinjenih Američkih Država govoriti o potrebi ograničenih izmjena Ustava, a naravno i Izbornog zakona kako bi Hrvati u Bosni i Hercegovini ostvarili svoja prava. Tu budite uvjereni da se nećemo umoriti, ali mi nikada do sada u našem djelovanju nismo antagonizirali niti jedno pitanje. Važno je davati i jačati političku podršku težinu inicijativama koje dolaze od samih Hrvata iz Bosne i Hercegovine, tko bolje poznaje situaciju i sustav u BiH od Hrvata iz BiH."
U svemu smatra kako je važno da u BiH više ne bude međunarodnog intervencionizma i nametanja rješenja, nego da domaći akteri preuzmu više odgovornosti. A svi međunarodni partneri, a isto tako i Republika Hrvatska prema riječima hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova, trebaju biti podrška postizanju pravednog unutarnjeg dogovora.
Notra.ba
