Foto: Nedjelja.ba
Na ovo pitanje nemoguće je dati jasan, precizan i točan odgovor, pa ni za one svetce koje je Crkva kanonizirala, piše Nedjelja.ba..
Sve do 1234., kada je Grgur IX. uspio „centralizirati“ kanonizaciju, mjesne su Crkve mogle autonomno proglašavati svetima. Slijedom toga i zbog potrebe daljnjeg uređenja samog procesa, papa Siksto V. je 1588. ustanovio Svetu kongregaciju obreda (op. današnji Dikasterij za kauze svetaca) Apostolskom konstitucijom Immensa Aeterni Dei. Od tog trenutka za čin proglašenja blaženim i svetim postoje pravila i strukturirani proces te se od tada po godinama mogu pratiti proglašenja. Stoga za prvih 16 stoljeća kršćanstva ne postoje ujednačene brojke, osobito za prva stoljeća kada su Kristovi sljedbenici bili progonjeni, ali su partikularne Crkve čuvale sjećanje na svoje mučenike.
Na osnovu podataka koji se mogu pronaći na službenoj stranici Dikasterija za kauze svetaca, mrežna stranica specijalizirana za brojke i statistike iz različitih društvenih sfera truenumbers.it donijela je 2019. podatak da je od 1588. do 2019. proglašeno ukupno 1 726 svetaca. Tomu treba dodati još 19 novih svetaca koje je papa Franjo proglasio od 2019. do 2022. te se dolazi do broja od 1745. Zanimljivo je kako je postrožavanje samog procesa dovelo i do manjeg broja uzdignuća na čast oltara. Tomu u prilog ide i podatak da su od 1592. do 1978., dakle za 386 godina, proglašena 302 nova svetca. Svojevrsni zaokret događa se s pontifikatima posljednje trojice Papa: Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i Franje.
Wojtyla je od 1978. do 2005. proglasio ukupno 482 nova svetca, ali je on oživio tzv. „masovnu kanonizaciju“ te je npr. 2000. na čast oltara uzdigao Augustina Zhaoa Ronga i 119 sumučenika. U tomu ga je nastavio pratiti Bergoglio koji je svetima proglasio i 800 otrantskih mučenika koje su Turci ubili u napadu na taj apulijski grad 1480. Tako je papa Franjo od 2013. do danas u svome pontifikatu proglasio više svetaca nego njegovi prethodnici od 1523. i Klementa VII. do 2013. zajedno.
Sve češće kanonizacije koje su primjetne u pontifikatima posljednje trojice rimskih biskupa jesu odraz promjene mentaliteta kako svetost nije privilegija nekolicine, nego opći poziv svakom čovjeku.
Notra.ba
