Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), putem Zavoda za zaštitu bilja provodi ovogodišnju sezonu monitoringa polena.
Polen iz zraka se sakuplja kontinuiranom volumetrijskom metodom pomoću uzorkivača koji hvata polen i spore (inhalatorni alergeni) aktivno usisavajući deset litara zraka u minuti kontinuirano u trajanju od sedam dana.
Jako visoke i visoke koncentracije polena
Iz sedmodnevnog uzorka standardnom metodologijom sačinjavaju se dnevni uzorci i mikroskopiraju u prostorijama Instituta.
Usporedbom rezultata mjerenja prisusutva polena u zraku u odnosu na 2021. godinu može se zaključiti da je polinacija lijeske počela tjedan ranije, te su prva polenova zrna lijeske evidentirana u dnevnim uzorcima tijekom siječnja i cijelu veljaču.
Također, zabilježeno je sedam dnevnih uzoraka s jako visokom koncentracijom polena u zraku s preko 1500 polenovih zrna po kubnom metru zraka, i sedam dnevnih uzoraka sa visokom koncentracijom od preko 91 polenovih zrna po kubnom metru zraka u razdoblju od 31. siječnja do kraja veljače.
Uz prikazane rezultate iz Instituta ističu da se simptomi alergije na polen javljaju kod većine alergičnih osoba već kod prisustva preko 90 polenovih zrna po kubnom metru zraka.
Navedeni podaci ukazuju da klimatske promjene značajno utječu na početak pojave prvih polenovih zrna u zraku kao i na samu koncentraciju polena, zbog čega će biti značajno i dalje istraživati i uspoređivati dobivene rezultate.
Rezultati američkog istraživanja
Novo istraživanje Univerziteta u Michiganu (SAD) objavljeno je sredinom ožujka u časopisu „Nature Communications“ otkrilo je da bi sezona alergije na polen mogla početi do 40 dana ranije i trajati 19 dana duže do 2100. godine zbog klimatskih promjena.
Ovo bi povećalo godišnju emisiju polena u SAD-u do 40 posto, prema znanstvenicima koji su radili na istraživanju.
Znanstvenici koji su radili na studiji navode da će se promjene polena razlikovati ovisno o vrsti biljaka i mjestu gdje osoba živi. Međutim, ova studija predviđa da bi vremenski raspored različitih biljnih polena mogao stvoriti novo preklapanje, što bi dovelo do viših koncentracija polena, kažu u INZ-u.
Rastuća temperatura, padavine i količina ugljendioksida u zemljinoj atmosferi mogu utjecati na emisiju polena biljaka. Uopćeno govoreći, ugljendioksid djeluje kao gnojivo za biljke, čineći da rastu brže ili veće, a efekat gnojidbe može značiti da biljka proizvodi više polena.
U Institutu dodaju i da informacije iz ovog istraživanja dopunjuju trendove iz prošlih istraživanja koje pokazuju da su sezone polena postajale sve duže u posljednjih nekoliko decenija s više polena. Duže i intenzivnije sezone polena pogoršavaju "polenski alergijski rinitis" (polensku groznicu) i astmu, priopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Notra.ba
