Sulejmanija Šarena džamija je vezana je za urbani razvoj grada i imena značajnih vakifa, od kojih su dva nosila vezirsku titulu..
Na mjestu Šarene džamije je još krajem XVI stoljeća podigao svoju džamiju neki Gazi-aga, po kojem je ona sve do 1757. godine bila poznata kao Gazi-agina džamija.
Nije sačuvan opis Gazi-agine džamije. Ova prva džamija je imala i harem koji je vremenom potiskivan i stiješnjen uz samu džamiju. 1757. godine je bosanski valija Sopa Salan Ćamil-Ahmed-paša iz temelja obnovio Gazi-aginu džamiju, sagradivši pod njom bezistan s dvadeset i sedam dućana, pa se ona od tada nazvala Ćamilija džamija.
Iz vakufname Ahmed-pašine, tj. vakufname Ćamilija džamije iz 1757. godine, saznaje se samo da je Gazi-agina džamija te godine bila u potpuno urušenom stanju, te da ju je nešto prije 3. srpnja 1757. godine obnovio dobrotvor Ahmed-paša.
Vakufnama sadrži podatke o tome da je džamija iz temelja obnovljena, osim kamene munare, i da je tada temeljito opravljen i vodovod. Tom prilikom je uz džamiju izgrađena i slavina sa četiri lule i u nju dovedena voda iz već postojećeg vodovoda.
Ova vakufnama, pored drugih podataka, sadrži i opis nove građevine u kome se kaže da je džamija počivala na kratkim kamenim stupovima, te da je pod džamijom bezistan s dva ulaza i deset dućana unutar njega i sedamdeset poredanih oko bezistana, iza arkada džamije.
Ovaj opis u potpunosti odgovara sadašanjem stanju objekta, pa je vjerojatno da je ovaj dio objekta preživio požar koji je 1815. godine zahvatio Donju čaršiju, a s njom i džamiju.
Sulejmanija Šarena džamija i obnova nakon požara
Nakon ovog požara iz 1815. godine, džamiju je temeljito obnovio Skopljak Sulejman-paša, po kojem se džamija od tada naziva Sulejmanijom. Ovaj vezir je stolovao u Travniku od 27. listopada 1815. do 23. siječnja 1818. godine.
Pored obnove ove džamije, on je sagradio turbe nad grobom bosanskog vezira Mustafe-paše Jenišeherlije u dvorištu Kukavičine medrese u Gornjoj čaršiji, te obnovio sahat-kulu kod Hadži Ali-begove džamije.
Za održavanje ovih objekata ostavio je bogat, vezirski vakuf, a samoj džamiji je poklonio i ostavio na čuvanje visoko tursko odlikovanje koje je on primio za vojne zasluge.
O događanjima u vezi sa Šarenom džamijom od 1815. godine do danas se malo zna. Iz povijesnih podataka zaključuje se da je tijekom bombardiranja Travnika u II. svjetskom ratu porušen zapadni kut objekta i već 1945. godine je on obnovljen.
Sulejmanija džamija Travnik je jedinstvena po arhitekturi
Enterijer Sulejmanije (šarene) džamije je posebno bogato dekoriran. Naročito se ističu lijepo slikane ornamentalne partije nad mihrabom i lučnim poljima nad prozorima.
Na galeriji iznad prozora u kaligrafski izvedenom arapskom pismu ispisana su imena najbližih ashaba Muhammeda, s.a.v.s. Živopisno je ukrašena kasetirana tavanica i drveni stubovi koji nose galeriju i stropnu konstrukciju.
Munara se nalazi na lijevoj umjesto na desnoj strani džamije kako je, inače, pravilo kod gradnje džamija. Pretpostavlja se da je munara starija od džamije i da potiče od prethodne Ćamilije.
U razdoblju prije 1992. godine Šarena džamija je restaurirana, bezistan stavljen u funkciju i rekonstruiran nekadašnji zanatsko-trgovinski centar oko nje.
Sadašnji imami džamije su: dr. hfz. Džemail-ef. Ibranović i Merzuk-ef. Omerdić.
U džamiji se klanjaju svi dnevni namazi i džuma-namaz. Mektepska nastava se izvodi četiri dana u tjednu. Na području džemata se nalaze i dvije tekije koje djeluju u okviru Islamske zajednice: nakšibendijsko-halidijska tekija u Lončarici džamiji i nakšibendijska tekija u Osojskoj džamiji.
Sulejmanija Šarena džamija je obnovljena od temelja 2020. godine
U subotu, 13. aprila 2019. u Travniku je, u nazočnosti velikog broja vjernika i predstavnika vjerskog i političkog života u Bosni i Hercegovini, svečano otvorena restaurirana Šarena džamija ili Sulejmanija.
Šarena ili Sulejmanija džamija u Travniku jedan je od najpoznatijih i najznačajnijih kulturno-povijesnih objekata na području srednje Bosne.
Njena restauracija i rekonstrukcija trajala je 500 dana, a počela je u kolovozu 2017. godine. Uz posredovanje Vakufske direkcije u Sarajevu ovaj projekt financirala je Generalna direkcija vakufa Republike Turske.
Projekat je obuhvatio potpunu rekonstrukciju i restauraciju samog objekta džamije s restauracijom slikanih elemenata, zatim rekonstrukciju poslovnih prostora ispod objekta džamije (Bezistan), te vanjsko uređenje u sklopu kojeg je izvršeno uređenje potoka uz džamiju.
U projekt obnove uloženo 2 milijuna KM
Radove je izvodila firma Neimari d.o.o. iz Sarajeva, a uz nju su radile još dvije firme iz Turske, “Bilsa” i “SBS Restorasyon”.
U projekt je uloženo oko 2 milijuna KM, a najvažnije od svega jeste da je projektom obuhvaćena i urađena sanacija i ojačavanje temelja.
Ovo se moralo uraditi jer je nakon Drugog svjetskog rata bila narušena statika objekta, uslijed čega su se stalno javljale pukotina na zidovima džamije.
“Govorimo o objektu koji je na listi nacionalnih spomenika u BiH, koji potiče iz druge polovice 16. stoljeća, a koji je uz to smješten u strogom centru grada Travnika i nezaobilazan je spomenik kulture za sve koji dolaze na ovo područje.
Značaj njegove rekonstrukcije je gotovo nemoguće valorizirati. S obzirom na povijest, kapacitet i položaj u gradu, moram kazati da smo jedva čekali dan kada ćemo džamiju ponovno staviti u funkciju.
Travnik je grad džamija, koristili smo kapacitete manjih mahalskih džamija kao nadomještaj za onaj kapacitet koji nam je pružala Šarena džamija, i evo, hvala Bogu, dočekali smo i taj dan kada se ona vraća u funkciju. Značajno je da se to događa prije nastupajućeg mubarek mjeseca ramazana.
Mislim da su srca vjernika, ali i svih građana Travnika, ushićena i raduju se ozračju i ljepoti koju nam ponovo, u još ljepšem izdanju, pruža Šarena džamija,” kazao je u izjavi za Preporod glavni imam Medžlisa IZ Travnik Salih ef. Indžić.
Notra.ba
