Cjepiva su iskorjenila neke od najzastupljenijih bolesti 20. stoljeća. Važnost cjepiva nikad nije bila jasnija nego danas, kada se ogroman novac ulaže u što brže pronalaženje “lijeka” za novi koronavirus. Više od 40 država i donatora dosad je već uložilo 8 milijardi dolara u pronalaženje sigurne i efektivne cjepiva za COVID-19, piše Balkanaljazeera.net..
Razvoj prvog cjepiva najčešće se pripisuje Edwardu Jenneru, engleskom doktoru koji je 14. svibnja 1796. virusom kravljih boginja inokulirao osmogodišnjeg dječaka. Dječak je tako postao imun na puno ozbiljniji oblik bolesti – velike boginje.
Od tada potiče i naziv “cjepivo ili vakcina” – latinska riječ za kravu – vacca te pridjev izveden od ove imenice – vaccinus, to jest „kravlji“, „onaj koji je deriviran od krave“.
EFIKASNOST CJEPIVA
Podatci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuju koliko su cjepiva bila efikasna u iskorjenjivanju velikih bolesti u Sjedinjenim Američkim državama.
U 20. stoljeću godišnje je u prosjeku 29.000 ljudi bilo zaraženo boginjama, dok 2019. nije zabilježen nijedan slučaj – 100 postotno iskorjenjivanje.
Iako se posljednjih godina vraćaju ospice, uglavnom zbog jačanja protivakserskog pokreta, njihov broj nije ni blizu onom iz 20. stoljeću. U Americi je u 2019. godini bilo 1.287 slučajeva, dok ih je godišnje u 20. stoljeću bilo više od pola milijuna. Efikasnost u iskorjenjivanju bolesti je veća od 99 posto.
Efikasnost cjepiva u iskorjenjivanju drugih bolesti istražite u grafici.
Notra.ba
