Ambrozija, u narodnom rječniku poznata i kao fazanuša, fazanka, limundžik ili partizanka je jednogodišnja biljka, visoka metar do metar i po, osim kao korovska biljka sve više problema zadaje i oblasti zdravstva, zbog svojih izraženih alergenskih sposobnosti - navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Podsjećaju da ambrozija cvjeta od kraja lipnja do sredine listopada, proizvodeći polen u dugom vremenskom razdoblju. Svaka biljka u tijeku vegetacije oslobađa ogroman broj polenovih zrna, koja izgledaju kao kugle sa šiljcima i imaju dobre aerodinamičke osobine, zbog čega se, ističe rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u INZ Kasim Velić, zračnim strujama mogu prenositi na udaljenosti do 300 kilometara.
U priopćenju INZ-a se navodi da je polen ambrozije jedan od najjačih poznatih alergenata. Kod osjetljivih osoba može doći do crvenila očiju, suzenja i svraba očiju, zapušenja nosa, svraba nosa, kihanja, kašlja, piskanja u prsima, otežanog disanja, astme, kao i drugih alergijskih manifestacija.
Važno je naglasiti, podvlače iz INZ-a, da takvi bolesnici imaju smanjenu radnu sposobnost ili djeca - sposobnost učenja, smanjena im je koncentracija, nervozni su i uopćeno imaju smanjen kvalitet življenja. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak-manji od 20 polenovih zrna po metru kubnom zraka.
- INZ je kupio i instalirao aparat 'uzorkivač polena' koji hvata polen i spore aktivno usisavajući deset litara zraka u minuti, što je okvirna količina udisaja odrasle osobe. Time se dobija reprezentativan uzorak polena svih biljaka, a od tada se putem izvještaja i preporuka stanovništvo redovno informira o prisutnosti polena u zraku na području Zenice i okoline - ističe Velić.
Štetnost ambrozije je velika i u u poljoprivredi, jer ona zahvaljujući jakom korijenovom sistemu i bujnoj vegetativnoj masi, iz zemlje iznosi velike količine hraniva, prouzrokujući time njegovo osiromašivanje.
Osim toga, ambrozija lako zasjenjuje i guši gajene biljke, zbog čega prouzrokuje značajno smanjenje prinosa i kvalitet zakorovljenih usjeva, a nisu rijetki slučajevi da prouzrokuje i potpun gubitak prinosa.
- Lipanj je razdoblje intenzivnog vegetativnog rasta ambrozije, a time i njenog lakog uočavanja i prepoznavanja u okolišu, ali i njenog najlakšeg uništavanja, prije nego procvjeta. Najefikasniji način suzbijanja je direktno čupanje iz korijena dok je još mlada, posebno poslije kiše. Na većim površinama preporučljivo je suzbijanje vrlo niskim košenjem, do pet centimetara od tla, dok je upotreba kemijskih sredstava za suzbijanje uglavnom vezana za uzgoj poljoprivrednih kultura - napominje Velić.
Iz INZ navode da su Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine mjere za sprječavanje širenja i uništavanje ambrozije dužni provoditi svi, od vlasnika i korisnika (obrađenog i neobrađenog) poljoprivrednog, šumskog, građevinskog zemljišta, šuma i lovišta, subjekti koji upravljaju vodotocima i kanalima i površinama uz vodotoke i kanale, koji održavaju površine uz javne puteve, ceste i željezničke pruge.
Za suzbijanje su zaduženi i subjekti koji upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima, grobljima i drugim zelenim površinama, te vlasnici i korisnici zapuštenih zemljišnih površina pored puteva, staza, kao i utrina, degradiranih pašnjaka, zapuštenih parkova, iskrčenih mjesta u šumama i drugo, navodi se u priopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Notra.ba
