Nezdrava hrana velik je problem današnjice, a ista ne donosi samo višak kilograma nego i nepovoljno utječe na zdravlje srca te krvožilnog sustava.
Jasno je da jedenje zdrave hrane za zdravlje srca podrazumijeva umjereno konzumiranje mesa te veću konzumaciju povrća, orašastih plodova te ribe. No čak i kad se toga držimo, postoji velika vjerojatnost da konzumiramo hranu koja nikako nije dobra za naše zdravlje. Problem nastaje pri kupovini pakirane hrane koja je često puna aditiva te transmasti. Kardiolog Dariush Mozaffarian za Well and Good časopis otkrio je što gleda na ambalažama te što izbjegava kako bi očuvao svoje zdravlje. Stoga, ako ne znate na što trebate obratiti pozornost, pratite smjernice dr. Dariusha Mozaffariana u nastavku, piše ljepotaizdravlje.hr.
Pazite na sadržaj natrija
Unosom prevelike količine natrija dolazi do zadržavanja vode u organizmu, a to pak dovodi do povećavanja krvnog tlaka te preopterećenja srca. Dr. Mozaffarian se drži pravila koje kaže da dnevni unos natrija ne smije prijeći 2.300 miligrama. Pri kupovini namirnica uvijek uzmite nekoliko vrsta kako biste ih mogli usporediti. Primjerice, ako kupujete umak od rajčice, uzmite nekoliko vrsta te usporedite odnos natrija i uzmite onaj umak koji ga ima najmanje.
Pazite na kvalitetu masnoća
Kad su u pitanju masnoće, njihova je osnovna podjela na biljne i životinjske, a dijele se još i prema sastavu, odnosno na zasićene i nezasićene. Izvori zasićenih masnoća su meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, a dr. Dariush Mozaffarian i drugi stručnjaci preporučuju umjeren unos istih. Nezasićene masnoće puno su zdravije pa se preporučuje veći unos putem morske ribe, orašastih plodova, sjemenki, povrća te zdravih ulja.
Ono što predstavlja najveću opasnost jesu transmasnoće koje nastaju industrijskom preradom biljnih ulja. Transmastnoće povećavaju rizik od pretilosti, srčanožilnih bolesti, žučnih kamenaca, dijabetesa i raka. Konzumiramo ih putem brze hrane, čipsa, kolača, mliječnih čokolada te sličnih slatkiša i grickalica. Dr. Mozaffarian napominje kako nije najbitnije brojati kalorije, nego paziti na masnoće, natrij, ugljikohidrate i vlakna te se okrenuti neprerađenoj hrani i zdravim namirnicama.
Vecernji.ba
