Najviše plastičnog otpada stvaraju Amerikanci - 105 kilograma i na trećem su mjestu po količini ovog otpada koji završi u okeanima. Prethodnim istraživanjem je utvrđeno da azijske države dominiraju u zagađivanju okeana plastikom, ali tada nije razmatran ilegalni izvoz plastike iz SAD-a u druge zemlje.
Prema podatcima iz 2016. godine, više od polovine plastičnog otpada je izvezeno iz SAD-a u države koje učinkovito upravljaju ovom vrstom otpada. Istraživači su poručili da su SAD time prikrivale veliko zagađenje plastičnim otpadom.
"SAD čine četiri posto svjetske populacije i proizvode 17 posto plastičnog otpada na planeti. Zato moraju imati mnogo veću ulogu u rješavanju ovog globalnog problema", ukazao je jedan od autora studije Nick Mallos sa Ocean Conservancyja.
Kara Lavender Law sa Sea Education Associationa je podsjetila da je to posljedica visokih dohodaka i potrošnje u ove dvije zemlje. I Wiinie Lau iz Pew Trusta je navela da se problem plastičnog otpada ne rješava njegovim izvozom, već da rješavanje problema prevazilazi nacionalne granice.
Lau, koja je predvodila studiju, je napomenula da se količina plastičnog otpada može smanjiti za 40 posto, ali da je za to potrebna hitna globalna akcija.
Kina je zabranila uvoz plastičnog otpada, a Malezija, Vijetnam, Tajland i Indija su ograničile uvoz. Prošlogodišnjom istragom list Guardian je utvrdio da se američki plastični otpad izvozi u siromašne zemlje kao što su Bangladeš, Laos, Etiopija i Senegal zbog jeftine radne snage i nedostataka u regulaciji okoliša.
Najviše plastičnog otpada iz Indonezije i Indije završi u okeanima, a pretpostavlja se da milion tona izvezenog američkog plastičnog otpada takođe završi u okeanima.
Među deset velikih zagađivača plastikom su i Južna Koreja, Njemačka, Tajland, Malezija, Argentina, Rusija, Italija i Brazil, piše Guardian.
Prema podatcima iz 2016. godine, više od polovine plastičnog otpada je izvezeno iz SAD-a u države koje učinkovito upravljaju ovom vrstom otpada. Istraživači su poručili da su SAD time prikrivale veliko zagađenje plastičnim otpadom.
"SAD čine četiri posto svjetske populacije i proizvode 17 posto plastičnog otpada na planeti. Zato moraju imati mnogo veću ulogu u rješavanju ovog globalnog problema", ukazao je jedan od autora studije Nick Mallos sa Ocean Conservancyja.
Kara Lavender Law sa Sea Education Associationa je podsjetila da je to posljedica visokih dohodaka i potrošnje u ove dvije zemlje. I Wiinie Lau iz Pew Trusta je navela da se problem plastičnog otpada ne rješava njegovim izvozom, već da rješavanje problema prevazilazi nacionalne granice.
Lau, koja je predvodila studiju, je napomenula da se količina plastičnog otpada može smanjiti za 40 posto, ali da je za to potrebna hitna globalna akcija.
Kina je zabranila uvoz plastičnog otpada, a Malezija, Vijetnam, Tajland i Indija su ograničile uvoz. Prošlogodišnjom istragom list Guardian je utvrdio da se američki plastični otpad izvozi u siromašne zemlje kao što su Bangladeš, Laos, Etiopija i Senegal zbog jeftine radne snage i nedostataka u regulaciji okoliša.
Najviše plastičnog otpada iz Indonezije i Indije završi u okeanima, a pretpostavlja se da milion tona izvezenog američkog plastičnog otpada takođe završi u okeanima.
Među deset velikih zagađivača plastikom su i Južna Koreja, Njemačka, Tajland, Malezija, Argentina, Rusija, Italija i Brazil, piše Guardian.
Klix.ba
