Hrvati Bugojna će 27. srpnja obilježiti 33. obljetnicu progona i zločina, provedbe pomno osmišljenog plana etničkog čišćenja u kojemu je iz srednjobosanskog grada protjerano 15 tisuća Hrvata..
Obilježavanje obljetnice koju organizira Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata počinje u 10 sati polaganjem vijenaca i molitvom pred spomen obilježjem na gradskom katoličkog groblju, a nastavlja misom zadušnicom u 11 sati za poginule i nestale hrvatske civile i branitelje kao i nasilno odvedene hrvatske logoraše, koja će biti služena u župnoj crkvi svetog Ante u Bugojnu. Pokrovitelj događaja je Hrvatski narodni sabor BiH.
Pored odavanja počasti žrtvama, poginulim i nestalim kao i svima koji su prije 33 godine morali sa svojih ognjišta spašavajući gole živote, obljetnica progona Hrvata iz Bugojna prilika je i za podsjećanje na za bugojanske Hrvate najteže dane u novijoj povijesti te rezimiranje sudskog procesa prvima u lancu odgovornosti za etničko čišćenje i progon bugojanskih Hrvata na čiji početak se čekako više od tri desetljeća. U desetak dana koliko je prema podacima braniteljskih udruga trajao planski i pomno smišljen napad pet brigada Armije BiH koji je započeo 16. srpnja 1993. godine, iz Bugojna je protjerano 15 tisuća Hrvata, od njih 16 tisuća koliko ih je prema popisu iz 1991. živjelo u Bugojnu.
Od 311 ukupno poginulih hrvatskih branitelja Bugojna u Domovinskom ratu, u desetodnevnoj agresiji Armije BiH ubijeno je 150 pripadnika HVO i 78 civila. Sva imovina u vlasništvu Hrvata je opljačkana i spaljena, a istu sudbinu doživjeli su i katolički vjerski objekti. Posebnu ulogu u planu etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata odigrali su logori kroz koje je prošlo oko dvije tisuće zarobljenih pripadnika HVO-a. Neki od najistaknutijih među njima odvedeni su u ljeto i jesen ratne 1993. u nepoznato i od tad im se gubi svaki trag. Za tijelima njih 15 još se traga. Nadu da će ih pronaći mnogima je probudio proces koji se pred Sudom BiH od travnja 2024. godine vodi protiv bošnjačkog političkog i vojnog vrha, gospodara života i smrti u proteklom ratu u Bugojnu. U pitanju su Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmo Cikotić, zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaćo je optužen da je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotić da kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH nije spriječio podređene pripadnike niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.
"Proces je u fazi početka izvođenja dokaza obrane, i o njihovih svjedocima i dokazima ovisi koliko će ova faza postupka trajati. Tužiteljstve je prije toga imalo mnoštvo svjedoka i materijalnih dokaza od kojih je najvažniji Mlaćin ratni dnevnik. Nedavno je saslušan zaštićeni svjedok koji je, po riječima predsjednice sudskog vijeća, svjedočio i u drugim predmetima za zločine nad Hrvatima Bugojna te je tražio i dobio zaštitu identiteta", kaže odvjetnik Bruno Božić, pravni zastupnik preživjelih logoraša koji su ujedno i svjedoci tužiteljstva u ovom predmetu. Iskazi onih koji su međuvremenu preminulili pročitani su i dio su dokaza Tužiteljstva BiH. Božić kaže da je nezahvalno prognozirati kraj postupka. Ipak vjeruje da će do iduće obljetnice progona Mlaći i Cikotiću biti izrečena nepravomoćna presuda. Uz presudu prvima u lancu odgovornosti za zločine i progon, Hrvati Bugojna od ovog procesa očekuju i odgovor na pitanje, gdje su tijela 15 nasilno odvedenih logoraša. Njihov dostojan pokop minimun je pravde na koju obitelji čekaju pune 33 godine. Krvnici i nalogodavci sve ove godine skrivaju lokacije, a to im uspijeva čak i protekle više od dvije godine koliko traje suđenje Mlaći i Cikotiću.
Notra.ba
