"Na psihoterapiji osoba aktivno sudjeluje i to nije kao umjetna inteligencija koja na svako pitanje nudi pregršt savjeta. Nipošto umjetna inteligencija kao psihoterapeut. Razlozi su brojni", kazala je Čarapina Zovko u emisiji Kompas RTV- Herceg-Bosne.
Poručila je kako su za rezultat nužni zajednički trud pacijenta i psihoterapeuta. Istaknula je da se pretjeranim korištenjem mobitela gube socijalne vještine.
"Depresija je jedna od najčešćih problematika s kojima se susrećemo u praksi."
Kazala je kako se ljudi najčešće javljaju na nagovor najbližih osoba ili potraže pomoć kada se suoče s osjećajem beznađa.
"Najteža stvar u životu je pokušavati održati smisao. Poželjno je imati raznolike sitnice koje su izvor ugode. Sitnice su često podcijenjene, a upravo one najviše doprinose našoj dobrobiti."
Objasnila je kako je razlika između tuge i depresije u trajanju, pri čemu je tuga prolazna, a depresija dugotrajno loše raspoloženje. Objasnila je da je anksioznost trajno stanje napetosti i zabrinutosti.
"Jedno ne uzrokuje drugo, ali se simptomi negdje preklapaju."
Naglasila je da su oba stanja danas u porastu zbog promjena u načinu života te istaknula važnost boravka u prirodi.
Kazala je kako je femicid ozbiljna društvena problematika koja se kontinuirano ponavlja te je kao jedan od ključnih problema istaknula nedostatak adekvatnih kazni i stvarnih posljedica za takva ponašanja.
"Femicid se često pokušava prikazati kao impulzivan čin, no on je proces i krajnji element nasilja. Nasilje je kontinuirana pojava i, ako započne uvredama, u konačnici može završiti najgorim", kazala je Čarapina Zovko.
Upitana što je savjet psihologa na sve prisutnije cyber nasilje među djecom kazala je kako u tim slučajevima pate i žrtva i počinitelj.
"Djeca nisu do kraja razvila mehanizme za samoregulaciju i važno je pomoći i jednima i drugima. Kako da ne očekujemo cyber nasilje kada toleriramo femicid na najvišim instancama?", pitala se Čarapina Zovko.
Komentirala je izjave o „ustaškoj kopiladi“, „poluretardiranim“ i „zmijurinama kamenjarkama“ koje su dolazile od političara u BiH te je kazala kako je riječ o opasno prijetećim porukama. Naglasila je da, bez obzira na političko uvjerenje kojem netko pripada, političari moraju biti svjesni da koriste javni prostor i da njihov govor mržnje izaziva emocije ali i potiče na nasilje.
"Trebaju snositi odgovornost za ono što su rekli", poručila je Čarapina Zovko.
O nedostatku empatije, nasilju u obitelji, utjecaju mobitela na djecu, ljubomori, duhovnosti i mentalnom zdravlju, te kako se nositi sa smrću bliskih osoba više o svemu u videu emisije Kompas.
Notra.ba
