U nedjelju, 27. srpnja Hrvati Bugojna obilježit će 32. obljetnicu progona i zločina, odnosno provedbe pomno osmišljenog plana etničkog čišćenja. Obilježavanje obljetnice koju organizira Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna, počinje u 10 sati polaganjem vijenaca i molitvom pred spomen obilježjem na gradskom katoličkog groblju, a nastavlja misom zadušnicom u 11 sati za poginule i nestale hrvatske branitelje kao i nasilno odvedene hrvatske logoraše, koja će biti služena u župnoj crkvi svete Ante u Bugojnu. Dolazak u Bugojno organizatorima su potvrdili brojni hrvatski dužnosnici iz BiH i Republike Hrvatske, od predsjednika HNS-a Dragana Čovića do ministra vanjskih i europskih poslova RH Gordana Grlića Radmana, izaslanika hrvatskog ministra branitelja, veleposlanika RH u BiH Ivana Sabolića..
U desetak dana koliko je prema podatcima braniteljskih udruga trajao planski i pomno smišljen napad pet brigada Armije BiH koji je započeo 16. srpnja 1993. godine, iz Bugojna je protjerano 15 tisuća Hrvata, od njih 16 tisuća koliko ih je prema popisu iz 1991. živjelo u Bugojnu. Od 311 ukupno poginulih hrvatskih branitelja Bugojna u Domovinskom ratu, u desetodnevnoj agresiji Armije BiH ubijeno je 150 pripadnika HVO i 78 civila. Sva imovina u vlasništvu Hrvata je opljačkana i spaljena, a istu sudbinu doživjeli su i katolički vjerski objekti. Posebnu ulogu u planu etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata odigrali su logori kroz koje je prošlo oko dvije tisuće zarobljenih pripadnika HVO-a. Neki od najistaknutijih među njima odvedeni su u ljeto i jesen ratne 1993. u nepoznato i od tad im se gubi svaki trag. Za tijelima njih 15 još se traga, a njihove obitelji pune 32 godine čekaju pronalazak lokacija s tijelima kako bi ih dostojno pokopali.
Nadu da će se to konačno dogoditi mnogima je probudio proces koji se pred Sudom BiH od travnja prošle godine vodi protiv bošnjačkog političkog i vojnog vrha, gospodara života i smrti u proteklom ratu u Bugojnu. U pitanju su Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmo Cikotić, zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH. Optužnicom Tužiteljstva BiH Mlaću se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi popis na kojem se našlo od 23 do 26 „ekstremnih“ zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade Armije BiH odvela je skupinu zarobljenika najprije u prostorije “BH banke”, gdje su mučeni i premlaćivani, usljed čega su trojica preminula, a ostali su odvedeni na Rostovo, gdje su ubijeni u listopadu 1993. godine.
Cikotića optužnica tereti da nije spriječio podređene pripadnike 307. brigade da počine kaznena djela mučenja i likvidacije zarobljenika, kao i da je propustio poduzeti mjere kojima bi spriječio zločine nad zarobljenicima. Iako je proces ušao u drugu godinu, još uvijek traje izvođenje dokaznih materijala. Saslušani su svjedoci Tužiteljstva, uglavnom bivši logoraši, izvedeni materijalni dokazi, a suđenje se nastavlja početkom kolovoza unakrsnim ispitivanje vještaka vojne struke Martina Frančeševića. Za zločine nad Hrvatima Bugojna dosad je osuđeno deset pripadnika Armije BiH. Mlaćo i Cikotić bili su prvi u lancu odgovornosti za progon i etničko čišćenje. Uz najviše zakonom propisane kazne, obitelji žrtava od pravosuđa očekuju i da od optuženih dobiju informacije o lokacijama s tijelima nasilno odvedenih logoraša koja su sve ove godine pomno skrivana kao ključni dokazi zločina, uz istodobno nagrađivanje zločinaca visokim političkim pozicijama i slavljenju unutar bošnjačke većine u kojoj i nakon početka suđenja imaju status heroja.
Notra.ba
