U zeničkom naselju Crkvice, na 31. obljetnicu utemeljenja zeničke brigade HVO-a "Jure Francetić" u nedjelju 15. prosinca, obilježen je i Dan branitelja grada Zenice, pripadnika HVO-a, ali i HOS-a i MUP-a..
Program je započeo misom u crkvi Blažene Djevice Marije u Crkvicama, a misu je predvodio mons. Tomo Knežević, uz sudjelovanje mjesnog župnika velečasnog Andreja Lukanovića. Mons. Knežević koji je i sam osjetio put brigade najprije na prostorima zeničke kotline, a nakon toga i Lašvanske doline gdje su pripadnici zeničke brigade u zajedništvu s drugim brigadama HVO-a u BiH nastavili ratni put braneći svoj hrvatski narod, a potom i Domovinu BiH, braniteljima je spremnost i zauzetost koju su pokazali iz ljubavi prema vlastitom domu, obitelji i Domovini, ne žaleći ni vlastite živote. Bilo hrvatskog branitelja mons. Tomo Knežević osjećao je i ravnatelj Dušobrižništva vojske i policije u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Banjolučkoj biskupiji.
"Zenička dolina i njezini poginuli sinovi ugradili su se u našu opstojnost, ostanak i povratak na zeničke i druge srednjobosanske prostore. Euharistijsko slavlje s našim osobnim i zajedničkim molitvama najbolji su način zahvale onima koji su darovali svoje živote", poručio je mons. Knežević.
Nakon svete mise od crkve do Spomen obilježja u Crkvicama organiziran je mimohod, a na Spomen obilježju su brojna izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće uz prigodno opijelo. Uspomenu na Domovinski rat i postrojbe HVO danas čuvaju udruge proistekle iz Domovinskog rata, a domaćin okupljanja u povodu Dana branitelja Zenice su bile UDVDR-a i Udruga ratnih zatočenika grada Zenice. Danu branitelja su nazočile brojne braniteljske udruge županijskih i općinskih razina i izaslanstava iz Usore, Jelaha, Žepča, Komušine, Viteza, Busovače i Travnika, te general Ilija Nakić, i Ivo Tadić, izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Zenički su Hrvati, naglašeno je i ovom prilikom, ponosni su na svoj doprinos obrane doma i domovina Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Put zeničkog HVO je bio težak i trnovit, ali njegovi pripadnici njime su koračali časno.
"Ilegalno kroz Krizne stožere počelo je prvo organiziranje, obuka i odlazak na ratišta u republiku Hrvatsku. Polako se prelazilo u seoske straže i postrojbe koje su imale zadaću braniti grad i rodnu grudu. Formiranjem prostornih bojni na teritoriji grada Zenice krenulo se na ratišta daleko od doma od Jajca, Travnika, Vlašića, Komušine i svugdje gdje je u to vrijeme bilo potrebno da bi se zaustavile srpske snage koje su imale nakanu da zauzmu BiH. U prosincu 1992. formira se brigada HVO manevarskog tipa koja nastavlja svoje ratne zadaće umjesto ranijih prostornih bojni. U vrijeme aktivne obrane od ''VRS'' nije se očekivalo da ćemo biti napadnuti od ''saveznika'' u rođenom gradu. Od početka 1993. snage Armije su se okrenule na plan „B“, a on se sastojao u nadoknađivanju izgubljenog od Srba na uštrb Hrvata središnje Bosne. A to su najprije osjetili Hrvati Zenice", kaže Željko Ljubanić, jedan od zapovjednika Brigade HVO-a u Zenici.
Provedbu plana „B“ Armije R BiH također su prvi na svojoj koži osjetili Hrvati Zenice. U selu Dusina koje pripada Zenici u siječnju 1993. godine počinjen je prvi masovni zločina nad Hrvatima u Lašvanskoj dolini. Nepuna tri mjeseca poslije, 15. travnja 1993. HVO i zenički Hrvati postaju mete sveopćeg napada daleko brojnije Armije RBiH kojemu je prethodilo uhićenje zapovjednika Brigade Živka Totića i ubojstvo njegove pratnje od strane mudžahedina, pripadnika 3. korpusa Armije RBiH.
Od 18. travnja 1993. Zenica prestaje biti grad Hrvata, protjeruje ih se preko 12 000 od ranijih 25 000. Ubijaju se vojnici i civili, čine se ratni zločini nad Hrvatima, a preko 600 vojnika i civila zatvaraju se u zeničke logore. Unatoč svemu pripadnici Brigade se nastavljaju boriti na prostorima Travnika, Lašvanske doline, Uskoplja i svugdje gdje je bilo potrebno. Zeničke postrojbe dale su ogroman doprinos veliki obrani ovih prostora te kasnije preustrojem sudjeluju i u svim operacijama koje su bile preduvjet prestanku ratu te zaraćene strane u BiH dovele za pregovarački stol koji je rezultirao potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.
Kroz zeničku Brigadu HVO-a prošlo je oko 2000 branitelja grada Zenice, 135 ih je poginulo, dvojica se vode kao nestali, oko 150 je ranjenih, a preko 600 je završilo u logorima. Na teritoriji grada Zenice nad Hrvatima su učinjeni mnogi ratni zločini, Muzička škola, KPD Zenica, Dusina, Grm, Bilivode Podbrežje, Šušanj itd., mnoga sela i mjesta više ne postoje. Od 25 000 Hrvata danas u Zenici živi nešto manje od 5 000 Hrvata što potvrđuje da je plan „B“ Armije RBiH u ovom gradu bio iznimno uspješan. Nažalost cijena provedbe tog plana, ubojstva, progon i zatvaranje u logora ostala je neplaćena.
Notra.ba
