U svijetu se 29. listopad obilježava kao Svjetski dan borbe protiv moždanog udara. Ponukani time koliko je važno kontinuirano podizanje svijesti o rizicima moždanog udara, njegovoj prevenciji i učestalosti, te neprestanom povećanju stope oboljelih, pridruženi članovi Udruženja studenata medicine u Bosni i Hercegovini Lokalnog komiteta Zenica - BoHeMSA LC Zenica u suradnji s Medicinskim fakultetom Univerziteta u Zenici, Institutom za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Odjelom Neurologije Županijske bolnice Zenica i Liječničkom komorom Zeničko-dobojske županije realiziraju projekt "Zajedno za zdrav mozak", navodi se u priopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Djelujmo brzo
Tijekom tri dana, u srijedu 1., četvrtak 2. i petak 3. studenog bit će održan niz edukativnih sadržaja, kako za studente i stručnu javnost, tako i za građane. Projekat je nazvan - "Zajedno za zdrav mozak".
Danas, u srijedu 1. studenog se u Čitaonici Metalurškog Instituta „Kemal Kapetanović“ se održava edukativno predavanje za studente u suradnji sa specijalistima neurologije Odjela neurologije Županijske bolnice Zenica. Gosti predavači su prim. dr. Samra Kadić Vukas, dr. Azra Kožo Kajmaković, dr. Lejla Tandir Lihić, i dr. Selma Omeragić.
U četvrtak, 2. studenog od 10 do 13 sati u Shopping centru "Zenica City Centar“ provodit će se akcija besplatnog mjerenja krvnog tlaka, razina glukoze u krvi, podjela edukativnog materijala, te provođenje anketnog upitnika o rizicima za nastanak moždanog udara za građane Zenice.
Trećeg dana, u petak, bit će obavljen pregled screening color doppler krvnih žila vrata za zaposlenike srednjih škola u dobi između 40 i 60 godina na odjelu Neurologije Županijske bolnice Zenica.
Slogan akcije je - Djelujmo BRZO! Petnaest milijuna ljudi godišnje oboli od moždanog udara, od čega 5,5 milijuna umire. Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije što dovodi do nedovoljne opskrbe mozga kisikom i hranjivim tvarima koje uzrokuje oštećenje nervnih ćelija, ističu u INZ-u.
Uzroci, faktori, simptomi..
Moždani udar vodeći je uzrok invaliditeta i drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. Može nastati kod bilo koga i u bilo kojoj dobi. Moždani udar može pogoditi sve u našoj okolini - članove obitelji, prijatelje, kolege na radnom mjestu i u zajednici.
Nastaje kao posljedica smetnji cirkulacije krvi u mozgu ili u dijelu mozga. Bez opskrbe živčanih stanica krvlju dolazi do oštećenja ili smrti stanica. Neurološki simptomi moždanog udara ovise o tome u kojem dijelu mozga nastaje smetnja cirkulacije.
To može utjecati na ljudsko tijelo, pokretljivost i govor, kao i na to kako oni misle i osjećaju.
Moždani udar može biti iskemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili kemoragijski (uzrokovan puknućem krvnog suda i prodiranjem krvi u okolno tkivo).
Faktori rizika za nastanak moždanog udara na koje se ne može utjecati su dob, spol, rasa, genetika, moždani udar u obiteljskoj anamnezi, podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim iskemijskim napadima.
Faktori rizika na koje se može utjecati su povezani su uglavnom povezani sa stilovima života i oni su - pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, korištenje droga, pretilost, nepravilna prehrana i fizička neaktivnost, stres, upotreba oralnih kontraceptiva.
Kako navode stručnjaci, najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, poremećaji govora - otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe; naglo zamagljenje ili gubitak vida, naročito na jednom oku ili u polovini vidnog polja; naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka; gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima; te omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Kako preduhitriti moždani udar?
Svako pojedinačno može sam za sebe napraviti puno. Preporuke struke, koje ističu iz Instituta su sljedeće:
Čestom kontrolom krvnog tlaka, naročito ako osoba pripada rizičnim grupama.
Liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjuje se rizik, kako za moždani udar, tako i za bolesti srca.
Prestankom pušenja - istraživanja su pokazala da se rizik za moždani udar smanjuje kod onih koji su prestali pušiti unazad 2-5 godina u odnosu na pušače.
Redovnom fizičkom aktivnošću - fizička aktivnost jača srce i krvne sudove, poboljšava cirkulaciju, prevenira aterosklerozu, regulira i održava poželjnu tjelesnu masu, regulira metaboličke procese pa i metabolizam šećera, daje fizički polet i zdrav san.
Zdravom prehranom - redovna i raznovrsna prehrana prilagođena dobi, s puno svježeg voća i povrća, nezasićenih masnoća, umjerenom količinom soli, svježe pripremljenim obrocima i odgovarajućim unosom vode, omogućavaju optimalno funkcioniranje organizma.
Brojna istraživanja potvrdila su pozitivan učinak i preventivnu ulogu mediteranske prehrane na pojavu kardiovaskularnih bolesti. Smanjenje ukupnog rizika za moždani udar zabilježeno je pri konzumiranju ribe jednom tjedno. Povećana sklonost mediteranskoj prehrani povezana je sa značajnim smanjenjem ukupne smrtnosti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Naučite znakove moždanog udara i brzo djelujte!
Prepoznavanje znakova moždanog udara i brzi pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak. Ako mislite da netko ima moždani udar, učinite provjeru:
BRZO:
B: Brzo pokaži zube (Jedna strana visi?)
R: Ruka pada?
Z: Zašto čudno govori?
O: Odmah zovi 124!
Notra.ba
