Veliki broj vjernika i hodočasnika proslavio je danas blagdan i patron Velike Gospe na Docu kod Travnika..
Svečano misno slavlje uz koncelebraciju velikog broja svećenika iz Lašvanske doline predvodio je fra Vinko Sičaja, definitor provincije Bosne Srebrene.
U svojoj propovijedi predslavitelj je život Blažene Djevice Marije dao kao primjer svim vjernicima, a osobito majkama. Naglasio je kako je Blažena Djevica Marija kao majka osjetila najtežu moguću bol, gubitak sina, ali je unatoč svemu svoj život posvetila Bogu hrabro noseći svoj križ.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori Sv. Bernard, Sv. Antun Padovanski i drugi.
Kada je objavio dogmu o Marijinu Uznesenju, 1950., papa Pio XII. nije želio objasniti je li Djevica umrla i uskrsnula odmah ili je išla izravno u nebo i nije umrla. Trenutno, kao u prvim stoljećima Crkve, najveći dio teologa misli da je Marija umrla, ali jednako kao i Krist – njezina smrt nije bila danak grijeha – bila je bezgrešna! – nego da bi se posve poistovjetila s Isusom.
Od 6. stoljeća na Istoku se slavi blagdan Usnuća Djevice, prijelaz koji je sličniji snu nego smrti.
Ono što je posve sigurno jest da Djevica Marija, posebnom milošću svemogućega Boga, nije okusila trulež smrti, nego da je njezino tijelo, proslavljeno od Presvetoga Trojstva, ujedinjeno s dušom i da je Marija bila uzdignuta na nebo, odakle kraljuje u slavi, zajedno s Isusom, kako bi slavila Boga i zagovarala čovjeka.
Danas se ova svetkovina slavi kao državni blagdan u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Neradni je dan u Republici Hrvatskoj.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji 13 župa posvećeno je Uznesenju BDM od kojih su tri svetišta: Breške, Dolac, Haljinici, Komušina, Korace, Kreševo, Olovo, Osova, Rama-Šcit, Suho Polje, Stup, Tolisa, Uskoplje.
Nakon današnjeg euharistijskog slavlja na Docu, kako to tradicija nalaže, vjernici su poigrali i kolo.
Notra.ba
