Dok su tisuće turista ovog tjedna bježale od šumskih požara na grčkom otoku Rodosu, a mnogo više ih je pretrpjelo vrućinu širom američkog jugozapada, to su činili tijekom, kako znanstvenici sada kažu, najtoplijeg mjeseca u povijesti.
Analiza njemačkog Univerziteta u Leipzigu objavljena u četvrtak pokazala je da će srpanj 2023. srušiti toplotne rekorde, s tim što se predviđa da će srednja globalna temperatura ovog mjeseca biti otprilike 1,5 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijske srednje vrijednosti.
To bi bilo najmanje 0,2 stupnjeva Celzijevih toplije nego u srpnju 2019. godine, bivšem rekorderu u 174-godišnjem opservacijskom dosijeu, sudeći prema podacima Europske unije.
Razlika između sadašnjeg i srpnja 2019. toliko je značajna da već sada možemo s apsolutnom sigurnošću reći da će to biti najtopliji srpanj - izjavio je klimatski znanstvenik iz Leipziga Carsten Haustein.
Michael Mann, klimatolog s Univerziteta Pennsylvania, rekao je kako je do sredine srpnja bilo jasno da će to biti rekordno topao mjesec i pružio je "pokazatelj planete koja će se zagrijavati sve dok sagorijevamo fosilna goriva“.
Normalno, globalna srednja temperatura za srpanj je oko 16 stupnjeva Celzijevih, uključujući zimu na južnoj hemisferi. Ali ovog srpnja je porasla na blizu 17 stupnjeva Celzijevih.
- Štoviše, možda ćemo se morati vratiti tisućama, ako ne i desetinama tisuća godina unazad da bismo pronašli slične tople uvjete na našoj planeti - kazao je Haustein.
Rani, slabije podešeni klimatski zapisi - prikupljeni iz prirodnih pokazatelja kao što su ledena jezgra i godovi stabala - ukazuju na to da Zemlja nije bila ovako vrela u 120.000 godina.
Hausteinova analiza zasniva se na preliminarnim podacima o temperaturi i vremenskim modelima, uključujući prognozirane temperature do kraja ovog mjeseca, ali potvrđena od strane nepovezanih znanstvenika.
Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih nacija (WMO) također je u četvrtak priopćila kako je "izuzetno vjerovjatno" da će srpanj 2023. oboriti rekord, ali to neće odmah proglasiti, već će čekati da budu dostupni svi finalizirani podaci.
- Srpanj je skoro sigurno najtopliji mjesec u instrumentalnoj evidenciji. Rezultat je potvrđen od strane nekoliko nezavisnih skupova podataka koji kombiniraju mjerenja u okeanu i nad kopnom. Statistički je robustan - kazao je Piers Forster, klimatolog s univerziteta Leeds u Britaniji.
Vrele temperature utjecale su na značajne dijelove planete. Dok je noću obično hladnije u pustinji, U Dolini smrti u američkoj saveznoj državi Kaliforniji bila je najtoplija noć ikada zabilježena u svijetu ovog mjeseca.
Temperature u gradu na sjeverozapadu Kine porasle su na čak 52,2 stupnjeva Celzijevih, čime je oboren nacionalni rekord.
Požari u Kanadi bjesnili su neviđenim tempom. A Francuska, Španjolska, Njemačka i Poljska supržile su se pod velikim toplotnim valom, a živa se penjala do sredine 40-ih podioka na talijanskom otoku Siciliji, čiji je dio zahvaćen plamenom.
- Ovo je surova realnost klimatskih promjena i predokus budućnosti - izjavio je generalni tajnik WMO Petteri Taalas.
Ocean je također pun vruće vode.
Morski toplotni valovi razvili su se duž obala od Floride do Australije, izazivajući zabrinutost zbog izumiranja koraljnih grebena.
Čak i jedno od najhladnijih mjesta na Zemlji - Antarktik - osjeća vrućinu. Morski led je trenutno na rekordno niskoj razini u zimi na južnoj hemisferi - vrijeme kada bi led uskoro trebao dostići svoj maksimum.
U međuvremenu, rekordne oborine i poplave zahvatile su Južnu Koreju, Japan, Indiju i Pakistan.
- Globalna srednja temperatura (sama) ne ubija nikoga. 'Najtopliji srpanj ikada' manifestira se, međutim, u ekstremnim vremenskim prilikama širom svijeta - kazala je Friederike Otto, znanstvenica s Grantham instituta za klimatske promjene u Londonu.
Planeta je u ranoj fazi klimatskog fenomena El Nino, koji donosi neobično tople vode u istočnom Pacifiku.
El Nino obično donosi toplije temperature širom svijeta, udvostručujući zagrijavanje uzrokovano klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim faktorom, za koje su znanstvenici rekli da je ovog tjedna odigrala "apsolutno ogromnu" ulogu u ekstremnim toplinskim valovima u srpnju.
- Iako se očekuje da će uticaji El Nina dostići vrhunac tijekom ove godine i 2024., on je "već počeo da pomaže u povećanju temperatura - rekao je Haustein.
Znanstvenici očekuju da će 2023. ili 2024. završiti kao najtoplija godina u knjigama rekorda, nadmašivši 2016., prenosi Reuters.
Notra.ba
