U Bosni i Hercegovini se u 2023. očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5% zbog usporavanja privatne potrošnje i daljeg povećanja trgovinskog deficita zbog očekivanog slabijeg rasta u EU, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvješću za Zapadni Balkan koji je danas predstavila Svjetska banka (WB).
Viši ekonomist Svjetske banke za BiH Sandra Hlivnjak je rekla da se očekuje da će u sljedećem razdoblju rast biti nastavljen vođen investicijama, ali u velikoj mjeri i potrošnjom i to naročito privatnom potrošnjom.
Navela je da je došlo do smanjenja nezaposlenosti, po podacima Agencije za statistiku BiH, koja u četvrtom kvartalu 2022. iznosi 14,3%, što je za oko 2% smanjenje u odnosu na isto razdoblje predhodne godine. Najveća nezaposlenost i dalje je kod mladih i ljudi koji su dugoročno nezaposleni. Kada je riječ o zaposlenosti, došlo je do blagog povećanja, dok je stopa aktivnosti ostala nepromijenjena.
- Ono što je i dalje zabrinjavajuće jest visoka stopa inflacije koja je prisutna u svim zemljama zapadnog Balkana. U 2022. godini od ožujka do listopada inflacija u BiH je bila najviša u regiji, da bi od listopada počeo trend smanjenja. Prosjek u 2021. godini iznosio je 2%, dok u 2022. godini dolazi do značajnog skoka koji pokazuje prosjek od 14% – navela je Hlivnjak tijekom prezentacije izvješća u Sarajevu.
Kako je dodala, ohrabrujuće je to što su trendovi počeli da se ublažavaju, pa u prva dva mjeseca taj prosjek iznosi 13,3 i očekuje se da će se to usporavanje nastaviti. Faktori koji dovode do jačanja inflacije odnose se na visoke cijene hrane, stanovanja i prijevoza.
Hlivnjak je navela da, kada je riječ o regiji, dolazi do usporavanja rasta u svim zemljama zapadnog Balkana, nakon snažnog rasta koji se dogodio poslije pandemije 2021. godine.
- Usporavanje rasta očekuje se i u 2023. godini, s tim da i dalje rast nastavlja biti vođen u većini zemalja uglavnom investicijama i potrošnjom. Dolazi do povećanja zaposlenosti, međutim nezaposlenost je i dalje visoka i to naročito nezaposlenost mladih koja iznosi oko 28,5% za regiju - dodala je Hlivnjak.
Inflacija se zadržala u svim zemljama, ali je ipak oko 160 tisuća domaćinstava uspjelo izbjeći siromaštvo što je, kako je rekla, svakako dobro u 2022. godini.
- Povećanje inflacije, smanjena ponuda, restriktivna monetarana politika, sve su to faktori koji dovode do usporenja ekonomskog rasta. Potrošači i firme su suočeni s povećanjem troškova, samim tim i njihova kupovna moć je slabija. To sve ne iznenađuje i iz tog razloga i očekujemo usporenje u sljedećem razdoblju – rekla je Hlivnjak.
Dobra vijest je da je financijski sektor ostao stabilan i preporuka Svjetske banke za sve zemlje zapadnog Balkana je da taj sektor i dalje nastoje održati stabilnim.
Hlivnjak je dodala da su samo dvije zemlje u regiji uspjele produbiti deficit u 2022. i to BiH i Crna Gora, dok su druge zemlje uspjele smanjiti svoj fiskalni deficit.
- U BiH je došlo do produbljenja deficita zbog toga što se više trošilo, bila je izborna godina, izdvajanja su bila značajnija za plate, socijalna davanja, što je u najvećoj mjeri doprinjelo produbljenju deficita - pojasnila je Hlivnjak.
Preporuka Svjetske banke, po njenim riječima, jest da fokus ostane na reformama i da se dijalog vrati na taj put.
Notra.ba
