"U sukobu Armije BiH i HVO-a u ratnim zločinima je ubijeno oko 1600 Hrvata, od kojih su 1088 bili civili. Za 331 logor, od kojih je samo na području Središnje Bosne bilo čak 238, i kroz koje je prošlo skoro 15.000 Hrvata, od kojih 10.000 civila i 5.000 vojnik", navodi Odjel za branitelje HVO-a i Domovinskog rat..
Odjel za branitelje HVO-a i Domovinskog rata Glavnog vijeća HNS BiH reagirao je na najavu akcije “Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima” u organizaciji Centra za ženske studije, Ane-Marije Rafai (RAND) i Vesne Teršelić (Dokumenta -Centar za suočavanje s proščošću).
"Osjećamo potrebu reagirati na najavu ove akcije i izražavamo našu veliku razočaranost ponovnog negiranja, obezvrijeđivanja i prešućivanja hrvatskih žrtava u brojnim ratnim zločinima u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegocini, baš onako kako se sustavno negiraju ratni zločini Armije BiH od strane političkih, izabranih i imenovanih dužnosnika bošnjačkog naroda", navodi Odjel za branitelje HVO-a i Domovinskog rata.
"Naravno da ni za jedan ratni zločin nema opravdanja i svaki ratni zločin zaslužuje naoštriju osudu, svaki zločin je zločin i od svakog normalnog čovjeka mora biti osuđen, ali takav odnos i pristup mora biti jednak kod svih počinjenih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, a ne samo kod nekih. Već smo to učinili javno više puta, pa i ovom prilikom izkazujemo najdublji pijetet prema svim nedužno stradalim Bošnjacima u Ahmićima i izražavamo najiskreniju sućut svim obiteljima ubijenih u ovom ratnom zločinu. Kako ste iznijeli u najavi ove vaše akcije, dva su bivša predsjednika RH javno se ispričala za zločin u Ahmićima, ali na isti dan dogodio se i monstruozni ratni zločin nad 16 civila 6 zarobljenih vojnika u Trusini za koji na žalost nikada nismo mogli čuti da je bilo tko od dužnosnik bošnjačkog naroda ispričao se i osudio ratne zločine postrojbi Armije BiH počinjene nad toliko nedužne djece, žena, staraca i zarobljenih vojnika HVO-a. Ne samo da nije bilo isprike i žaljenja zbog tolikog broja počinjenih ratnih zločina nad pripadnicima hrvatskog naroda, već se svi ti monstruozni ratni zločini negiraju, nazivajući ih sporadičnim incidentima.
U sukobu Armije BiH i HVO-a u ratnim zločinima je ubijeno oko 1600 Hrvata, od kojih su 1088 bili civili. Za 331 logor, od kojih je samo na području Središnje Bosne bilo čak 238 i kroz koje je prošlo skoro 15.000 Hrvata, od kojih 10.000 civila i 5.000 vojnika i u kojima su zatvarani i najokrutnije mučeni muškarci, žene i djevojke silovane i ubijani hrvatski civili i zarobljeni vojnici, bošnjački politički predstavnici kažu da su to bili samo sabirni centri, čime ne samo da umanjuju hrvatsku žrtvu, već joj se javno izruguju. U ovim logorima ubijeno je 662 Hrvata", navodi Odjel za branitelje HVO-a i Domovinskog rata Glavnog vijeća HNS BiH.
"Zašto prvo niste tražili javnu ispriku od bivših bošnjačkih članova predsjedništva Bakira Izetbegovića, Šefika Džaferovića ili sadašnjih Denisa Bećirovića i Željka Komšića za zločine Armije BiH nad toliko nedužnih Hrvata, čiji je broj višestruko veći od ovog u Ahmićima. Kada to učine predstavnici bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini, tek onda možete tražiti isprike i nekih drugih, Pozivamo vas da prvo posjetite gospođu Anicu Jurić, kojoj su u ratnom zločinu pred očima ubijeni muž i sinovi i upitajte ju da li se njoj netko ispričao. Posjetite spomenik poginuloj djeci u Vitezu, gdje je u vrijeme primirja u jednom danu na dječijem igralištu ubijeno osmero hrvatske djece, popričajte s njihovim obiteljima i pitajte i njih, je li im se tko ispričao. Ne samo da nije bilo isprike, već u oba ratna zločina još uvijek nitko nije ni optužen.
Posjetite spomenik poginulim u ratnom zločinu ubijenim Hrvatima u Grabovici, pri kojem su ubijena 33 civila, čiji najveći broj tijela nikada do danas nije pronađen. Hoćete li tražiti da se netko ispriča dvojici preživjele braće Goranu i Zoranu Zadro za ubijenu sestru Mladenku Zadro koja je imala samo četiri godine, za njihove roditelje, baku i djeda koji su svi ubijeni pred njihovim očima ili tko će se ispričati za najstariju žrtvu Marka Marića koji je u vrijeme ubojstva imao 86 godina, kome su oni bili prijetnja. Tko će se ispričati obitelji čijeg su člana pripadnici Armije Bosne i Hercegovine prvo razapeli, zatim otkinuli glavu i nakon toga ju nabili na kolac. Tko će se ispričati osobama koje su prvo mučene pa onda žive spaljene u Grabovici, preko 35 kilomatara daleko od bojevih djelovanja i mjesecima pod kontrolom Armije BiH. Poslali bi vas i do osobe kojoj su pred njenim očima ubili muža, nju silovali, ali nju ne možete ništa pitati jer je po izlasku iz dugog zatočeništva počinila samoubojstvo i nije više među živima", ističu iz Odjela.
"Posjetite spomenike u ratnim zločinima ubijenih Hrvata u Križančevom selu gdje su tri dana prije katoličkog Božića ubijene 74 odobe i bacite pogled na spomenik u Buhinim kućama gdje je na svirep način ubijeno 26 osoba, pročitajte koliko su stari bili djeca, žene i starci i upitajte da li se za njihovu smrt netko ispričao. Pored ovih koje smo već nabrojali, podsjetit ćemo Vas i na druge brojne ratne zločine nad Hrvatima, a koje su počinili pripadnici Armije BiH i bošnjačkog naroda, hoćete li ih pitati nakon što pročitate sve ove zločine, u čije ime su oni počinjeni. Selo Trusina (Konjic) u sat vremena je ubijeno 16 civila, djece, žena, staraca, a 6 vojnika HVO-a nakon zarobljavanja strijeljano, a nakon razoružavanja pripadnika HVO-a u Konjicu, hrvatska imovina je opljačkana i spaljena. U osam sela su počinjeni ratni zločini, Gostovići 4 žrtve, Buščak 3 žrtve, Vrci 7 žrtava, Radešine 5 žrtava, Dubravice 5 žrtava, Podhum/Žitače 26 žrtava, Zaslivlje 3 žrtve, Orahovica 4 i Orlište 4 hrvatske civilne žrtve stare između 70-80 godina.
Uzdol (Prozor-Rama) u ratnom zločinu ubijena 41osoba, 29 civila, od kojih su mnogi ubijeni metkom u zatiljak, selo Hudutsko (Prozor-Rama) strijeljano 22 zarobljena pripadnika HVO-a, preživjeli odvedeni u logor u Jablanici, u selu Ljubunci ubijene 3 civilne osobe, Selo Doljani (Jablanica), u vrijeme žetvenih radova ubijeno 8 civila i 29 vojnika HVO-a koji su većinom bili nenaoružani, a oko 180 preživjelih civila pdvedeno u logor “Muzej” u Jablanici. Vareš, ubijeno 17 civila, a u selu Kopijari ritualno masakrirano 6 civila, selo opljačkano i spaljeno, zarobljene vojnike HVO-a ritualno ubijali, te brojni ubijeni civili i zarobljeni vojnici u selu Borovica, a 320 hrvatskih kuća u selu Borovica je do temelja spaljeno, u selu Vareš Majdan ubijeno 5 civila i na svirep način mučeno i za sve ovo što se dogodilo u općini Vareš može se ustvrditi da je potpuno prešućen ratni zločin i etničko čišćenje Hrvata, za koje nitko nije osuđen.
Općina Kakanj, u selu Drenovnik ubijeno 17 civila, žena, djece i staraca, u selu Slapnica ubijeno 9 civila, u selu Kraljeva Sutjeska ubijena 4 civila, a sve hrvatske kuće u ovim selima su prvo opljačkane, a onda spaljene i porušene. Zavidovići, u selu Vrbica ubijeno 6 hrvatskih civila. U Zenici su ubijena 162 Hrvata, od kojih 82 zarobljena vojnika HVO-a 74 civila (3 djece), a navest ćemo samo neke, u selu Bilivode ubijena su 4 civila, a tijela spaljena, u selu Šušanj ubijeno je 17 civila, mahom starijih osoba, u selu Grm ubijeno je 6 civila, a 3 starca su živa spaljena. Selo Kiseljak, općina Žepče, ubijeno 15 civila, od kojih je jedno bilo dijete. Samo u Središnjoj Bosni pripadnici Armije BiH ubili su 1051 civila od kojih je bilo 121 hrvatsko dijete, a pored već navedenih ratnih zločina u Križančevu Selu i Buhinim kućama, te ubojstva 8 nevine hrvatske djece u Vitezu starosti 9-15 godina, pobrojat ćemo još neke. Lužani (Uskoplje), učinjen pokolj i masakrirano više civila, a pri napadu ubijeno 64 pripadnika HVO-a i 19 ranjeno. Travnik, selo Miletići ubijeno i masakrirano 5 civila, selo Čukle ubijeno 9 civila i 12 zarobljenih vojnika HVO-a, selo Krpeljići ubijeno 7 civila, selo Maljine na Bikošama strijeljano 30 zarobljenih ranjenika HVO-a i civila", navode dalje.
"Dusina, otet zapovjednik HVO-a, a 4 od 5 njegovih pratilaca je ubijeno, a sela Višnjica, Lašva Dusina i još brojna sela su porušena i etnički očišćena. Kiseljak, u selu Žepče ubijeno je 15 civila od kojih je nekoliko bilo i djece Fojnica, na sam dan posjeta Alije Izetbegovića ubijen je župnik i gvardijan Samostana fra Nikica Miličević i njegov zamjenik i vikar fra Leon Mato Migić. Busovača, na Busovačkim Stajama ubijene su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, od čega su 14 bili civili, u Gustom Grabu masakrirano 5 staraca u dobi između 70-80 godina.Vitez, pored 8 nevine djece koja su ubijena u vrijeme primirja na dječjem igralištu počinjeno je ješ puno ratnih zločina od kojih ćemo izdvojiti još onaj u selu Zabilje gdje je ubijeno 13 zarobljenih osoba od kojih su 4 bili civili, a ostalo zarobljeni vojnici HVO-a. Stradanje Hrvata Bugojna se uopće ne može riječima ni opisati, od prijeratnih skoro 17.000 Hrvata, danas tamo živi jedva 2.000 Hrvata, a Armija BiH je oko 1800 hrvatskih kuća prvo opljačkala, a potom spalila i porušila.
U logorima Armije BiH, koja se s punim pravom mogu nazvati mučilištima Hrvata, u njih 12 je bilo zatočeno više od 1000 zarobljenih vojnika HVO- a i civila. Najzloglasniji je bio logor na nogometnom stadionu NK Iskra u kojem su logoraši Hrvati bili izloženi najokrutnijim mučenjima, dok je 21 zatočenik “s posebnim tretmanom” odveden i pogubljen, za čijih 16 tijela se još traga. U napadu Armije BiH na Bugojno ubijeno je 311 osoba, od kojih preko 70 su bili civili, dok je u ratnom zločinu ubijeno njih 119. Hoćete li otići i pitati tadašnjeg ratnog predsjednika općine Bugojno Dževada Mlaću zašto je u svoj dnevnik napisao da se “službeno nesmije imati civilnih zarobljenika, a da se tajno dio zarobljenih vojnika likvidira” i kako “HVO treba uništiti i s njima nema nikakvih pregovora osim oko razmjene poginulih”. Hoćete li otići pred Tužiteljstvo i prosvjedovati zašto Dževad Mlaćo zbog svoje ratne uloge, kao i zapovjednik Selmo Cikotić još nisu osuđeni i privedeni pravdi", naglašeno je u reagiranju.
"Pored ovih pobrojanih, poduži je broj i drugih ratnih zločina Armije BiH nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali nećemo ih sve nabrajati jer bi vam i ovi pobrojani trebali otvoriti oči kako bi ste shvatili težinu stradanja Hrvata u ratnim zločinima i da vam pomognu da ne činite nepravdu tolikoj hrvatskoj žrtvi u Bosni i Hercegovini. Slušajući vaš narativ o bošnjačkoj žrtvi u BiH, uviđamo da nećete podići glas i prosvjedovati zbog svih ovih zločina nad Hrvatima, djecom, ženama, starcima i zarobljenim vojnicima HVO-a, koje su počinili pripadnici Armije BiH jer oni za vas očito ne postoje ili ih namjerno prešućujete. Hoćete li pitati odgovorne iz bošnjačkog naroda u čije ime su ovi ratni zločini nad Hrvatima počinjeni, uz činjenicu da je broj stradalih Hrvata u ratnim zločinima Armije BiH višestruko veći od broja stradalih Bošnjaka od HVO-a i ta činjenica vam mora biti prisutna prije započinjanja ovakve vase akcije jer nemate pravo na obezvrijeđivanje tolike hrvatske žrtve. Hoćete li upitati zašto nitko nije odgovarao nad progonom oko 170.000 Hrvata s prostora pod kontrolom Armije BiH, uz činjenicu da je tek oko 50.000 Bošnjaka protjerano s prostora pod kontrolom HVO-a i to bi ste svakako trebali znati. Za ratni zločin u Ahmićima, kako ste i sami naveli, osuđeni su predstavnici hrvatskog naroda, a hoćete li nekoga upitati kako to da za najveći broj od gore pobrojanih najtežih ratnih zločina nitko nije ni optužen, a samim time ni osuđen, a morao je biti ako već tražite pravdu za žrtve ratnih zločina u BiH", navodi Odjel za branitelje HVO-a i Domovinskog rata Glavnog vijeća HNS BiH.
"Moramo vas upitati kako to da vam smeta izgradnja Vojnog muzeja HVO-a na dijelu bivše vojarne “Stanislav Baja Kraljević” i u objektu i na prostoru na kojem nitko nije bio zatočen, a ne smeta vam da zloglasni logor “Muzej” u Jablanici koji i danas sjaji punim sjajem kao prije zatočenja Hrvata i zašto ne pokrenete inicijativu i prosvjede zašto se logori Armije BiH, počevši od najzloglasnijeg logora za Hrvate na nogometnom stadionu NK Iskra u Bugojnu, kao i svi oni logori u kojima su bili zatočeni, mučeni i ubijani civili i zarobljeni vojnici HVO-a preimenuju u logore žrtava hrvatskog naroda. Zašto ne organizirate prosvjed u Sarajevu gdje se ni 27 godina od završetka rata, na zahtjev legitimnih predstavnika udruga HVO-a ne dopušta izgradnja primjerenog spomenika i na primjerenom mjestu za preko 100 pripadnika HVO-a koji su život položili u obrani Sarajeva. Ova vaša najava akcije i prosvjeda “Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima” i koliko čujemo njava zahtjeva preimenovanja nekog trga u Zagrebu po žrtvama iz Amića, duboko je povrijedila obitelji ubijenih Hrvata u ratnim zločinima Armije BiH jer vaše ignoriranje prešućivanje i obezvrijeđivanje tolikih ratnih zločina Armije BiH ovim prosvjedom je uvreda za svaku hrvatsku žrtvu, njihove preživjele članove obitelji, hrvatske branitelje i cjelokupan hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
Zato tražimo od vas da odustanete od svoje planirane akcije prosvjeda, te da prvo isto učinite u Sarajevu, tražeći ispriku za sve nevine i u ratnom zločinu pobijene Hrvate od najviših političkih autoriteta bošnjačkog naroda, a kada to dobijete u Sarajevu, onda možete tražiti i u drugim mjestima nešto slično, ali ne smijete s uma skinuti činjenicu da je broj Hrvata ubijenih u ratnim zločinima Armije BiH, kao i sam način izvršenja najmonstruoznijih i ritualni zločina Armije BiH, nemjerljiv s onim što su učinili pripadnici HVO-a i da ih nikako ne možete izjednačiti, a najmanje je što možete učiniti je da tolike hrvatske žrtve ratnih zločina Armije BiH ne smijete prešutiti, ignorirati i obezvrijediti, te svojim djelovanjem ponizit toliku žrtvu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Na prešućivanje, ignoriranje obezvrijeđivanje tolike žrtve hrvatskog naroda, a posebno one podnešene u najtežim ratnim zločinima Armije BiH, nema nitko parvo na ovom svijetu pa ni vi niti vaše organizacije u čije ime nastupate. Na kraju, morate imati na umu da ovim prosvedom i akcijom koju najavljujete, ne doprinosite jačanju mira, pomirenja i suživota, već sasvim suprotno, izazivate bolna sjećanja i nove podjele i podstičete mržnju i netrpeljivost u BiH", stoji u reagiranju Odjela za branitelje HVO-a i Domovinskog rata Glavnog vijeća HNS BiH.
Notra.ba
