Foto: Ilustracija
Danas se obilježava Svjetski dan pčela, a 20. svibnja prilika je da se prigodnim aktivnostima ukaže na važnost pčela, probudi svijest kod ljudi o prijetnjama oprašivačima poput pčela od strane nekontroliranih ljudskih aktivnosti, te prepozna uloga pčela i drugih oprašivača za ekosustav.
Tema svjetskog Dana pčela ove godine je "Angažirane pčele: Izgradite bolje za pčele", a povodom ovog dana razgovarali smo s bivšim predsjednikom, a sadašnjim članom Udruge pčelara „Pčela“ iz Novog Travnika, Dominkom Mlakićem.
Novotravnička udruga je osnovna prije šest godina, a trenutno na prostoru Općine Novi Travnik postoje dvije Udruge pčelara. Udruga „Pčela“ je mlađa, a u kratko vrijeme je uspjela promovirati pčelarstvo među svim građanima Novog Travnika, te ukazati na važnost zaštite pčela. Njihovom intenzivnim radom povećano je zanimanje za pčelarstvo, a samim time je i broj pčelara porastao.
Našu sugovornik ističe kako je u Bosni i Hercegovini, kao i u svijetu pčelarstvo jako ugroženo, te da u većini slučajeva pčelari ovise sami o sebi. Ipak, Općina Novi Travnik je počela izdvajati određena sredstava za pčelare Novog Travnika..
„Pčelarstvo je u velikom problemu jer s nestankom pčela nestaje i poljoprivreda. Pčele su prirodni oprašivači, a jako malo se ulaže u njihovo očuvanje i zaštitu. Naša općina je počela izdvajati sredstva, ali se često sve ipak svede na brigu par entuzijasta.“, poručuje Mlakić.
Zakon o pčelarstvu u našoj zemlji ne postoji, a kao najveći problem izdvaja se razno prskanje pesticidima voćnjaka i usjeva što ekološki nije prihvatiljivo jer šteti pčelama i njihovim zajednicama. Neekološkim postupcima se brojno stanje često prepolovi, a institucije ne staju u zaštitu u vidu zakonskih regulativa i normi na bilo kojoj institucionalnoj razini.
Problem pčelarima predstavljaju i razni projekti koji se raspisuju, ali je do tih sredstava jako teško doći jer je put do toga ravan „borbi s vjetrenjačama“.
Dominko ističe kako ljudi često pogrešno naglasak stavljaju samo na med kao najvažniji proizvod pčela, a zaboravljaju proizvode poput propolisa, matične mliječi (koja je toliko jaka i zdrava da čak može promijeniti spol pčele) i pčelinjeg otrova (koji je jako skup i jako ga je teško proizvesti).
Na području Novog Travnika registrirano je oko 70ak pčelara, a evidencija o brojnom stanju zajednica pčela se redovito vodi. Broj varira između 1500 do 3000 društava, ali naravno ne uzimajući u taj zbroj društva kućne varijante.
„Čovječanstvo mora shvatiti važnost pčela i njihovog svijeta. Za bavljenje pčelarstvom potrebna je želja i ljubav,a pčelarstvo je zaista jako zdravo i opuštajuće. Svatko si može priuštiti jedno do dva društva, ali opet bitno je naglasiti da pčelarstvo nije za svakoga jer su pčele posebna bića koje iziskuju brigu i intervenciju jer su to zaista bića s kojima treba kontinuirano raditi“, poručio je za Notra.ba, Dominko Mlakić bivši predsjednik Udruge pčelara „Pčela“ iz Novog Travnika i aktivni član.
Notra.ba
