U novom Nacionalnom akcijskom planu za intergracije u Njemačkoj, između ostalog piše i kako se od novih useljenika očekuje da sudjeluju u općem društvenom životu, a ne samo u životu zajednice svojih sunarodnika.
Na Nacionalnom planu za integracije se radilo tri godine, u njegovom stvaranju je sudjelovalo 300 predstavnika njemačkih država, gradova kao i 75 migrantskih organizacija, a usvojen je prije mjesec dana na velikom summitu kojem je predsjedavala Anete Vidmann-Mauc, njemačka povjerenica za integraciju. Upravo je migrantska kriza, uz ovu pandemijsku, bila najveći izazov kancelarke Angele Merkel, piše Telegraf.rs.
Njemačka politika shvatila je da samo osiguranje radnog mjesta više nije dovoljno kako bi migrante uspješno integrirali u njemačko društvo. Program integriranja mora biti puno detaljniji i temeljniji. Tako se novi plan sastoji od pet faza podijeljenih u 100 točki s osnovnom premisom – integracija mora početi još prije dolaska u Njemačku.
U prvoj fazi koja počinje još u matičnim zemljama traže se oni koji su voljni obrazovati se i raditi kako bi se privukla deficitarna, ali i kvalificirana radna snaga. Druga faza uključivala bi mjere početne integracije kao što su učenje jezika, savjeti za početak svakodnevnog života, priznanje ranije stečenih kvalifikacija.
Treća bi faza bila posvećena uključivanju i sudjelovanju u njemačkom društvu, a pritom se misli i na integraciju na tržište rada, ali i građanski angažman, gdje je očito kako se od novih useljenika u Njemačku očekuje da sudjeluju u općem društvenom životu, a ne samo u životu zajednice svojih sunarodnika iz zemlje iz koje potiču.
Četvrta faza bavi se osnovama za rast društva, što znači omogućavanje useljenicima da ravnopravno sudjeluju i imaju koristi od zdravstva, kulture, medija i sporta, dakle potiče se raznolikost u ovim sferama.
U petoj fazi cilj je učvršćivanje pripadnosti i solidarnosti sa svojim novim susjedima i njihovim društvom kojeg useljenici postaju dio. Tu se podrazumijeva povećanje supnja naturalizacije, građanskog obrazovanja i sudjelovanja u njemu, jednake prilike na tržištu rada i kada se radi o poduzetništvu i o javnom sektoru.
Vecernji.ba
