Prošla je godina od kada je u Bosni i Hercegovini registrirana prva osoba zaražena koronavirusom. Kraj pandemije se ne nazire i to ne toliko zbog koronavirusa, koliko zbog virusa nerada kojim je vlast zaražena više od dva destljeća.
Nisu samo Bosanci i Hercegovci potcijenili virus, već većina svjetske populacije. Mislilo se da je to još jedan sezonski virus koji će s proljećem postati prošlost. Nažalost, nije bilo tako.
U Banjoj Luci je 5. ožujka prošle godine registrirana prva osoba zaražena koronavirusom. To je bio radnik koji se vratio iz Italije, a koja je već tada postajala najveće europsko žarište zaraze.
Krajem ožujka dogodio se prvi smrtni slučaj od koronavirusa - u Bihaću je preminula žena.
Pohvalna prva reakcija
Poučena dramatičnim iskustvom država koje su se tada teško borile protiv pandemije, domaća vlast se odlučila na teške, relativno efikasne i nepopularne restriktivne mjere. Desio se lockdown ili zaključavanje. Dom je bio najsigurnije mjesto u kojem se odvijala sva svakodnevnica. Prizori s gradskih ulica su bili apokaliptični.
Nošenje zaštitnih maski, izbjegavanje fizičkog kontakta i dezinfekcija su postali neizostavni.
Navedene epidemiološke mjere su imale vrlo dobre rezultate na početku pandemije u Bosni i Hercegovini. Iznimno malo stanovnika je bilo zaraženo i iznimno mali broj ljudi je umirao od koronavirusa. Bosna i Hercegovina je s pravom svrstavana među zemlje koje se dobro bore protiv pandemije.
Negativne posljedice i normaliziranje života
Međutim, pojedine negativne posljedice restrikcija su bile neizbježne.
S pandemijom je počela ekonomska kriza u kojoj je veliki broj ljudi ostao bez posla. Narušeno je mentalno zdravlje, a ovom ozbiljnom problemu se posvećuje malo pažnje. Dogodila se i pandemija dezinformacija i teorija zavjera, koja će bitno utjecati na daljnji tok borbe protiv virusa. Za posljedicu je to imalo poricanje opasnosti virusa, poricanje njegovog postojanja, poricanje značaja cjepiva.
Ohrabreni dobrom reakcijom na pandemiju i pod pritiskom ekonomske krize, nadležni su krajem travnja i početkom svibnja počeli normalizirati život.
Ukidajući restriktivne mjere pozivali su na individualnu odgovornost u primjeni epidemioloških mjera.
Povratak starih loših navika vlasti
Nakon dobrog odgovora na pandemiju, vlast se vratila starim lošim navikama. Počele su se redati afere i propusti. Za aferu "Respiratori" u Federaciji Bosne i Hercegovine se sudi, a to bi mogao biti slučaj i s aferom "Šatori" u Republici Srpskoj. I neke druge javne nabavke tijekom pandemije širom Bosne i Hercegovine su potencijalno sporne.
Pojedini ekonomisti smatraju da vlastodršci nisu povukli odgovarajuće poteze za gospodarstvo.
Skupo plaćeno opuštanje
U proljeće i ljeto Bosna i Hercegovina je izgledala kao država u kojoj ne postoji koronavirus. Zapravo, mnogi građani su se ponašali kao da nikada i nije postojao. To je skupo naplaćeno krajem ljeta kada je naglo porastao broj zaraženih i preminulih. Od tada do početka ove godine bilo je nekoliko stotina zaraženih i desetine preminulih dnevno.
Da bi se onemogućila potpuna katastrofa, ponovo su uvedene restrikcije, a to se prije svega odnosi na zabranu kretanja od 23 do 5 sati u cijeloj FBiH. U Županiji Sarajevo su građani obavezani na nošenje maski na otvorenom prostoru. Mjere su ponovo dale pozitivne rezultate. Broj zaraženih i preminulih početkom ove godine se znatno smanjio, ali samo nakratko.
Nedosljednom i selektivnom primjenom mjera učinjeno je da se ovih dana broje stotine zaraženih i desetine preminulih. S druge strane, tome doprinose i neodgovorni pojedinci.
Vlast kao egzistencijalna prijetnja
No, nesumnjivo je da su za teško stanje u Bosni i Hercegovini najodgovorniji brojni masno plaćeni parlamentarci, ministri i premijeri. Oni koji vladaju su direktno ugrozili živote građana, jer još nisu nabavili cjepiva. Svi su im drugi krivi zbog toga, samo oni nisu.
Ili nisu slušali ili nisu htjeli slušati kada su znanstvenici već na početku pandemije ukazivali na to da je cjepivo jedino rješenje za koronavirus. Za razliku od bosanskohercegovačke vlasti postoji ona koja sluša i koja je onakva kakva treba biti prema građanima. Vlast u Izraelu je takva i zbog toga je ova država najuspješnija u cijepljenju u odnosu na druge zemlje svijeta.
U izjavi bivšeg šefa Kriznog stožera Izraela Ronnija Gamzua u intervjuu za Al Jazeeru Balkans je jasno šta znači ozbiljna država.
"U prvom kvartalu 2020. godine, kada se pandemija širila, Ministarstvo zdravstva je odlučilo da je pravi lijek cjepivo. Mi smo htjeli shvatiti koje će tehnologije biti najbolje, koje će industrije prednjačiti. Tokom prvih mjeseci pandemije, kada se pojavila prva prilika, mi smo je zgrabili i odlučili smo se za kompanije Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson. Čim su se pojavile studije u junu i julu, počeli smo ozbiljno pregovarati da bismo imali sporazume", ukazao je Gamzu i napomenuo da su troškovi pandemije mnogo veći od troškova za cjepiva.
Umjesto cjepiva, sve više revoltiranim građanima Bosne i Hercegovine se opet najavljuju restriktivne mjere. Veliko je pitanje da li će društvo, prije svega ekonomski i psihički, moći izdržati takve mjere.
Nefunkcionalna zemlja bez državnika
Pandemija je samo potvrdila ono što se od ranije znalo - da je Bosna i Hercegovina disfunkcionalna država loših političara čiji nepotizam, korupcija, bahatost, neznanje i neodgovornost razaraju društvo. Pokazala je da nemamo državnike, lidere sposobne upravljati krizama i ohrabriti građane kada im je to najpotrebnije.
Za dvije godine na izborima će građani imati priliku ocijeniti njihov rad. Tada se ne bi smjelo zaboraviti koliko su bili loši.
Čekajući na priliku za ocjenjivanje i čekajući na cjepiva, u jednoj godini pandemije je registrovano više od 134.000 zaraženih i više od 5.100 preminulih.
U ovoj pandemiji ne preostaje drugo nego biti strpljiv i odgovoran prema sebi i drugima, pa bar kao pojedinac doprinijeti zaštiti osobnog i kolektivnog zdravlja.
