Na stadionu „Koševo“ u Sarajevu, u nazočnosti 50.000 gledatelja, otvorene su Zimske olimpijske igre 1984. Na prvim olimpijskim igrama održanim u Jugoslaviji sudjelovali sportaši iz 49 država, do tada najveći broj u povijesti ZOI.
Sarajevo i Jugoslavija su od 08. do 19. veljače 1984. godine bili domaćin XIV Zimskih olimpijskih igara. Taj festival mladosti i sporta ušao je u povijest olimpijskog pokreta ne samo po mnogim rekordima koji su zabilježeni na natjecanjima, već i po onima koji su postignuti mnogo prije istinskog početka prvih zimskih olimpijskih igara održanih u ovom dijelu Europe. godinu dana prije svečanog otvorenja XIV ZOI izgrađeni su svi potrebni objekti za njihovo održavanje, što znači da je ukupno realizirano 167 glavnih i više od 400 pomoćnih projekata.
Za sudjelovanje na XIV ZOI prijavile su se reprezentacije 49 olimpijskih nacionalnih komiteta, što je bio do tada rekordan broj u povijesti zimskih olimpijskih igara uopće. U Sarajevo je stigao rekordan broj sudionika – sportaša i njihovih pratitelja– više od 2500.
Sarajevska olimpijada je postala pokretač razvoja zimsko – sportskog i kontinentalnog turizma u regiji. Domaćin natjecanja na Zimskim olimpijskim igrama su bili Jahorina, Bjelašnica, Igman, Trebević, Čvrsnica i drugi planinski masivi na užem i širem sarajevskom području, kao i grad Sarajevo.
Sarajevo organizaciju Olimpijskih igara nije dobilo ni na simpatije, ni egzotiku, ni multikulturu. Jugoslavija je ponudila koncept koji do tada, a ni poslije toga, nitko nije nudio: da se na poluprečniku od 24 kilometra realiziraju sve sportske discipline i Igre u cjelini.
Natjecanja su održana u alpskom skijanju (Bjelašnica i Jahorina), bobu i sankanju (Trebević), hokeju i umjetničkom klizanju (Zetra i Skenderija), biatlonu, nordijskom skijanju i ski skokovima (Igman).
Jugoslovenski zimski sport baš te godine i na toj olimpijadi doživio je svoj najveći procvat.
Legendarni skijaš Jure Franko nekadašnju državu doveo je do transa kada je osvojio prvu medalju na ZOI u povijesti Jugoslavije. Bio je srebrni u veleslalomu i sasvim sigurno najpopularnija ličnost u zemlji tih dana.
Ljudi su mu skandirali : "Volimo Jureka više od bureka!"
Svoj 37. rođendan ove godine proslavlja i Vučko, maskota Olimpijskih igara u Sarajevu koji je ostao upamćen kao jedan od najsimpatičnijih simbola Olimpijade.
Dizajnirao ga je Slovenac Jože Trobec, a za maskotu su ga odabrali čitatelji tadašnjih jugoslovenskih dnevnih novina u konkurenciji između vjeverice, janjeta, divokoze, bodljikavog praseta i grudve snijega.
Sarajevo je 1984. godine cijelom svijetu pokazalo da ljudi sa svih krajeva Zemljine kugle mogu da žive u slozi i prijateljstvu. Nema sumnje da je Sarajevo tih dana u veljači bio jedan od najekskluzivnijih gradova svijeta, centar zimskih sportova, ali i gostiju iz svjetskog jet-seta.
(Mirisprošlosti)
