Dnevni red ovotjedne plenarne sjednice Europskog parlamenta uključuje i glasovanje o godišnjim izvješćima o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici. Izvješćima se procjenjuje utjecaj globalnog razvoja na geopolitičku scenu, kao i izazovi s kojima će se Europska unija u svojoj globalnoj ulozi suočavati u budućnosti.
Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko sudjelovala je u izradi izvješća, kao i u raspravi gdje je iznijela svoje mišljenje, priopćeno je iz njezina ureda.
Zovko je naglasila da Europska unija u današnjem promjenjivom svijetu mora biti glasnija u medijaciji i mirnom rješavanju postojećih zamrznutih sukoba, navevši najnovija zbivanja na Južnom Kavkazu kao primjer takvih sukoba. Nadalje je istaknula kako EU mora pomoći svojim partnerima u izgradnji kapaciteta mira i sigurnosti u Africi te ponovno uspostaviti transatlantske odnose s novom američkom administracijom na temelju zajedničkih interesa u vanjskoj i sigurnosnoj politici. U isto vrijeme, Europska unija treba povećati napore na jačanju svoje strateške autonomije.
U svom obraćanju Zovko je podsjetila na mirovni sporazum zaključen u američkoj vojnoj bazi Ohio, kojim je prije 25 godina okončan jedan od medijski najviše pokrivenih ratova na europskom tlu.
"Da bi obustavila ovaj rat, Republika Hrvatska je svojim američkim partnerima ponudila odraditi 'prljavi' posao na terenu, u želji da spriječi još jedan pokolj nakon Srebrenice, koji je tada prijetio Bihaću", navela je Zovko, dodavši da je sastanak na vrhu o zapadnom Balkanu pokušao ovu regiju vratiti u fokus europske pozornosti.
"Kao granična država i članica NATO-a, Hrvatska, budno pazi na svoje odgovornosti u ovom kontekstu", zaključila je Zovko.
Dnevnik.ba
