Iako je u optimističnom scenariju cijepljenje u ožujku nešto što je malo moguće, manjak jasne pozicije BiH u svjetskoj utrci za vakcinama podstiče razumnu dozu propitivanja. Uporedimo se sa Hrvatskom i Srbijom.
Nesumnjivo, Hrvatska ima prednost zbog članstva u Europskoj uniji. Susjedna država osigurala je dovoljan broj cjepiva za više od 50 posto stanovništva, a iako je početak procesa cijeplejnja isprva planiran za 15. siječanj, posljednje informacije govore kako će redovi pred ambulantama početi da se formiraju prije Božića.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kazao je u petak da će u zemlju prvo stići dovoljan broj doza za oko 62.000 građana te da je riječ o cjepivu proizvođača Pfizer i BioNTech.
Ipak, ni članstvo u EU nije garancija da će zemlja dobiti ono što želi, pa je Zagreb osigurao 2,7 milijuna doza Pfizerove vakcine iako su od Brisela tražili 3,6 milijuna.
Da bi popunili rupu, susjedi su naručili cjepiva od više proizvođača - Johnson&Johnson, Moderna i CureVaca. Ukupni broj osiguranih cjepiva za Hrvate bit će 5,6 milijuna, bar što se tiče prvog vala.
U Srbiji, premijerka Ana Brnabić u subotu je ohrabrila građane obećanjem kako će i oni najvjerovatnije prva cjepiva moći koristiti već u ovom mjesecu.
Kako se navodi, Beograd će sa Pfizerom i BioNTechom potpisati sporazum o nabavci već u ponedjeljak, a paralelno s tim susjedi obavljaju testove na ruskoj vakcini Sputnik V kako bi odlučili da li će je koristiti, a pregovori se vode i s kineskim proizvođačima cjepiva.
Čini se da Beograd ništa ne prepušta slučaju jer je Brnabić kazala da se razgovara i s Astrom Zenecom.
"Prvo će EU da namiri svoje članice, a mi ne možemo da čekamo da budemo u sljedećoj fazi. To je potpuno normalno. Naša politička odgovornost je da probamo da cjepivo bude što prije u Srbiji i da imamo veći spektar tih cjepiva", rekla je Brnabić.
Što se tiče naše zemlje, jedina službena informacija kojom se raspolaže jeste da je Vijeće ministara priopćilo kako je Ministarstvo civilnih poslova zaključilo ugovor o nabavci 1.230.000 doza cjepiva, dovoljno za 20 posto stanovništva, a koje bi mogle doći u Bosnu i Hercegovinu u prvom kvartalu 2021. godine.
Drugim riječima, nije precizirano da li će to biti početak siječnja ili ožujka, što je izuzetno važno u vrijeme kada je društvu potrebna konkretna informacija, po uzoru na susjede koji u ovom slučaju barataju rasponom od nekoliko tjedana.
Također, nije poznato šta će biti s narednim valom cjepiva, onim koji bi trebali osigurati imunizaciju za još 30 posto stanovništva , kako bi se dostigao procenat od ukupno 50 posto, čemu strijeme države članice EU.
Službene institucije BiH ne žele komentarirati ni pojedinosti kao što su konkretni proizvođači cjepiva sve dok ih ne odobre europske i američke agencije.
Susjedi također čekaju odobrenja, ali to ih ne sprječava da ranije uđu u igru s proizvođačima. To ne znači da bh. vlasti to ne čine, ali to nije jasno i to je suština problema.
Iako je odobrenje cjepivai više nego važno, to ne znači da bh. vlasti ne mogu unaprijed obavijesti građane o eventualnim pregovorima i informacijama o broju osiguranih ili potencijalno osiguranih doza, slično kao što to čine Hrvatska i Srbija i prvenstveno jer transparentnost i jasnoća u kriznom razdoblju građanima daje potrebnu dozu optimizma.
Treba napomenuti da će Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH svakako morati odobriti sve i jedno cjepivo koja dođe na tlo BiH, bez obzira bila ona Pfizerova ili Sputnik V s kojom koketira zdravstvo u bh. entitetu Republika Srpska.
Podsjetimo i na to da nije najjasnije koliko je BiH spremna za skladištenje cjepiva kao što je Pfizerovo koje zahtijeva hlađenje na niskom temperaturama. Ipak, na sreću postoje ohrabrenja koja navode na zaključak kako to neće biti problem.
Šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Federacije BiH Sanjin Musa kazao je kako u Federaciji postoje registrirani veleprometnici s odgovarajućim kapacitetima za adekvatno skladištenje i distribuciju spomenutog broja cjepiva i osiguravanje hladnog lanca.
Nesumnjivo, Hrvatska ima prednost zbog članstva u Europskoj uniji. Susjedna država osigurala je dovoljan broj cjepiva za više od 50 posto stanovništva, a iako je početak procesa cijeplejnja isprva planiran za 15. siječanj, posljednje informacije govore kako će redovi pred ambulantama početi da se formiraju prije Božića.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kazao je u petak da će u zemlju prvo stići dovoljan broj doza za oko 62.000 građana te da je riječ o cjepivu proizvođača Pfizer i BioNTech.
Ipak, ni članstvo u EU nije garancija da će zemlja dobiti ono što želi, pa je Zagreb osigurao 2,7 milijuna doza Pfizerove vakcine iako su od Brisela tražili 3,6 milijuna.
Da bi popunili rupu, susjedi su naručili cjepiva od više proizvođača - Johnson&Johnson, Moderna i CureVaca. Ukupni broj osiguranih cjepiva za Hrvate bit će 5,6 milijuna, bar što se tiče prvog vala.
U Srbiji, premijerka Ana Brnabić u subotu je ohrabrila građane obećanjem kako će i oni najvjerovatnije prva cjepiva moći koristiti već u ovom mjesecu.
Kako se navodi, Beograd će sa Pfizerom i BioNTechom potpisati sporazum o nabavci već u ponedjeljak, a paralelno s tim susjedi obavljaju testove na ruskoj vakcini Sputnik V kako bi odlučili da li će je koristiti, a pregovori se vode i s kineskim proizvođačima cjepiva.
Čini se da Beograd ništa ne prepušta slučaju jer je Brnabić kazala da se razgovara i s Astrom Zenecom.
"Prvo će EU da namiri svoje članice, a mi ne možemo da čekamo da budemo u sljedećoj fazi. To je potpuno normalno. Naša politička odgovornost je da probamo da cjepivo bude što prije u Srbiji i da imamo veći spektar tih cjepiva", rekla je Brnabić.
Što se tiče naše zemlje, jedina službena informacija kojom se raspolaže jeste da je Vijeće ministara priopćilo kako je Ministarstvo civilnih poslova zaključilo ugovor o nabavci 1.230.000 doza cjepiva, dovoljno za 20 posto stanovništva, a koje bi mogle doći u Bosnu i Hercegovinu u prvom kvartalu 2021. godine.
Drugim riječima, nije precizirano da li će to biti početak siječnja ili ožujka, što je izuzetno važno u vrijeme kada je društvu potrebna konkretna informacija, po uzoru na susjede koji u ovom slučaju barataju rasponom od nekoliko tjedana.
Također, nije poznato šta će biti s narednim valom cjepiva, onim koji bi trebali osigurati imunizaciju za još 30 posto stanovništva , kako bi se dostigao procenat od ukupno 50 posto, čemu strijeme države članice EU.
Službene institucije BiH ne žele komentarirati ni pojedinosti kao što su konkretni proizvođači cjepiva sve dok ih ne odobre europske i američke agencije.
Susjedi također čekaju odobrenja, ali to ih ne sprječava da ranije uđu u igru s proizvođačima. To ne znači da bh. vlasti to ne čine, ali to nije jasno i to je suština problema.
Iako je odobrenje cjepivai više nego važno, to ne znači da bh. vlasti ne mogu unaprijed obavijesti građane o eventualnim pregovorima i informacijama o broju osiguranih ili potencijalno osiguranih doza, slično kao što to čine Hrvatska i Srbija i prvenstveno jer transparentnost i jasnoća u kriznom razdoblju građanima daje potrebnu dozu optimizma.
Treba napomenuti da će Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH svakako morati odobriti sve i jedno cjepivo koja dođe na tlo BiH, bez obzira bila ona Pfizerova ili Sputnik V s kojom koketira zdravstvo u bh. entitetu Republika Srpska.
Podsjetimo i na to da nije najjasnije koliko je BiH spremna za skladištenje cjepiva kao što je Pfizerovo koje zahtijeva hlađenje na niskom temperaturama. Ipak, na sreću postoje ohrabrenja koja navode na zaključak kako to neće biti problem.
Šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Federacije BiH Sanjin Musa kazao je kako u Federaciji postoje registrirani veleprometnici s odgovarajućim kapacitetima za adekvatno skladištenje i distribuciju spomenutog broja cjepiva i osiguravanje hladnog lanca.
Klix.ba
