Ovo je očekivani trend, uzimajući u obzir da je riječ o kvartalu koji obuhvata direktne posljedice pandemije koronavirusa, odnosno još konkretnije zatvaranja ekonomije, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.
"Bitno je navesti da dvocifreni kvartalni pad pokazuje da nemamo više prostora, niti mogućnosti za još jedno zatvaranje (lockdown), bez obzira na to kakva nas epidemiološka situacija očekuje u narednim mjesecima. Zbog toga mjere treba planirati i prilagođavati tako da ekonomija nastavi što normalnije funkcionirati - industrijska zaštita, digitalna transformacija, bihevioralni poticaji i drugo", smatra on.
Ono što je bitno navesti, i što zabrinjava, dodaje, jesu trendovi u posljednjem kvartalu ove godine, odnosno prvom kvartalu naredne godine. Nećemo imati tako drastičan pad kao u drugom kvartalu, ali se očekuje "duga zima" tj. prestanak blagog ljetnog optimizma u vidu općeg pada potrošnje i ekonomskih aktivnosti.
"Ovo se tradicionalno događa tijekom zime, zbog čega aktiviramo instrumente prazničnog ushićenja, a kako bismo potaknuli potrošnju. Sada smo u potpunoj neizvjesnosti i strahu od koronavirusa, što znači da slijedi zimski pesimizam. Ne očekujem bankrot države i to zbog niza razloga, prije svega kompleksne decentralizirane strukture BiH - može bankrotirati jedna razina vo vlasti, mada su male šanse za to, jer racio duga ide u crveno samo u nekoliko primjera, ali ne država. Vjerovatnije je da će se pripremiti novi paketi međunarodne podrške i kreditiranja (MMF do kraja godine), uz neke nove reformske zahtjeve", smatra on.
Dodaje kako je kriza obično i šansa za međunarodnu zajednicu da uradi više na polju ekonomskih reformi u BiH, da struka prati niz zakona koji su trenutno u parlamentarnoj proceduri.
"Ono što zabrinjava je što su se vlasti zbog lokalnih izbora apsolutno posvetile budžetskoj stabilnosti, a da se ne razmišlja o transformaciji ekonomije i kompenzaciji privrednim subjektima zbog martovskog zatvaranja", zaključio je Čavalić.
Na potencijalni bankrot prvi je upozorio ekonomista Draško Aćimović kazavši za Klix.ba da je pad od 10,8 posto strašan za zemlju slabe ekonomije poput BiH.
"Međutim, prema nekim informacijama stvarni pad je još veći, jer obračun kredita i donacija u ovoj statistici nije jasno naglašen tako da je stvarni pad moguće i još veći. BiH se ne može spasiti od bankrota ako se ne urade hitne reforme radi uštede u javnom sektoru i zaustave korupcija i kriminal. Bankrot države je stanje kada ona nije više u stanju da plaća svoje obaveze, prije svega dugove, za šta joj je potrebna pomoć i postojećih, ali i budućih kreditora", precizira Aćimović.
"Bitno je navesti da dvocifreni kvartalni pad pokazuje da nemamo više prostora, niti mogućnosti za još jedno zatvaranje (lockdown), bez obzira na to kakva nas epidemiološka situacija očekuje u narednim mjesecima. Zbog toga mjere treba planirati i prilagođavati tako da ekonomija nastavi što normalnije funkcionirati - industrijska zaštita, digitalna transformacija, bihevioralni poticaji i drugo", smatra on.
Ono što je bitno navesti, i što zabrinjava, dodaje, jesu trendovi u posljednjem kvartalu ove godine, odnosno prvom kvartalu naredne godine. Nećemo imati tako drastičan pad kao u drugom kvartalu, ali se očekuje "duga zima" tj. prestanak blagog ljetnog optimizma u vidu općeg pada potrošnje i ekonomskih aktivnosti.
"Ovo se tradicionalno događa tijekom zime, zbog čega aktiviramo instrumente prazničnog ushićenja, a kako bismo potaknuli potrošnju. Sada smo u potpunoj neizvjesnosti i strahu od koronavirusa, što znači da slijedi zimski pesimizam. Ne očekujem bankrot države i to zbog niza razloga, prije svega kompleksne decentralizirane strukture BiH - može bankrotirati jedna razina vo vlasti, mada su male šanse za to, jer racio duga ide u crveno samo u nekoliko primjera, ali ne država. Vjerovatnije je da će se pripremiti novi paketi međunarodne podrške i kreditiranja (MMF do kraja godine), uz neke nove reformske zahtjeve", smatra on.
Dodaje kako je kriza obično i šansa za međunarodnu zajednicu da uradi više na polju ekonomskih reformi u BiH, da struka prati niz zakona koji su trenutno u parlamentarnoj proceduri.
"Ono što zabrinjava je što su se vlasti zbog lokalnih izbora apsolutno posvetile budžetskoj stabilnosti, a da se ne razmišlja o transformaciji ekonomije i kompenzaciji privrednim subjektima zbog martovskog zatvaranja", zaključio je Čavalić.
Na potencijalni bankrot prvi je upozorio ekonomista Draško Aćimović kazavši za Klix.ba da je pad od 10,8 posto strašan za zemlju slabe ekonomije poput BiH.
"Međutim, prema nekim informacijama stvarni pad je još veći, jer obračun kredita i donacija u ovoj statistici nije jasno naglašen tako da je stvarni pad moguće i još veći. BiH se ne može spasiti od bankrota ako se ne urade hitne reforme radi uštede u javnom sektoru i zaustave korupcija i kriminal. Bankrot države je stanje kada ona nije više u stanju da plaća svoje obaveze, prije svega dugove, za šta joj je potrebna pomoć i postojećih, ali i budućih kreditora", precizira Aćimović.
Klix.ba
