Svijet se, barem po skupoći, vratio na vrijeme prije pandemije, što je potvrdila i Agencija za hranu Ujedinjenih naroda. Organizacija za hranu i poljoprivredu već je navela da su indeksi cijena hrane porasli za 2,2 posto, najviše otkad UN prati kretanje cijene od prije dva desetljeća, piše Večernji list BiH.
Siromašne zemlje već strahuju od ponavljanja prehrambene krize iz recesijskih godina 2007. i 2008. Poznati ekonomski bh. analitičar Dino Hadžialić govorio je za Večernji list o situaciji s rekordno visokim cijenama hrane u svijetu te usporedbi situacije u BiH.
Kretanje cijena na svjetskom tržištu uslijed promjena u potrošnji i proizvodnji prouzročenih pandemijom COVID-19 te raznim prirodnim nepogodama diljem svijeta, kao i kineskom pronalasku svinjskog mesa, značajno usložnjava jako tešku 2020. godinu. Sreća u nesreći za građane Bosne i Hercegovine je što naše tržište često ne prati cijene na svjetskom tržištu, jer ima svoje specifične zakonitosti.
Ipak, treba istaknuti da u naftnom sektoru cijene u stopu prate poskupljenja te su veoma elastične, dok su u slučaju pojeftinjenja izrazito neelastične, tj. do sniženja cijena dolazi jako sporo. Vidjeli smo i da ima prostora za sniženje marži jer je sektor prodaje naftnih prerađevina u FBiH i tijekom pandemije, uz smanjene marže, i dalje jako dobro funkcionirao. Na sličnom principu rade i ostali sektori u maloprodaji, gdje su marže jako visoke i prvo one apsorbiraju nove cijene pa onda lagano dolazi do prilagođavanja i povećanja cijena, koje se potom i zadržavaju, iako na svjetskom tržištu dođe i do ponovnog pada cijena - priča Hadžialić.
Bosna i Hercegovina je u mnogim stvarima specifična te tako značajniji rast cijena nije za očekivati, ali tijekom godine moglo bi doći do “tihih” poskupljenja, iako bi pad potrošnje izazvan pandemijom COVID-19 trebao spriječiti rast cijena, jer bi istim došlo do još većeg pada potrošnje, a time i do ponovnog snižavanja cijena. Zabrinjavajuće je što BiH nema kvalitetnih mehanizama za ublažavanje ekstremnih skokova cijena preko robnih zaliha. Naime, iako iste postoje, pitanje je jesu li dovoljne te mehanizam korištenja istih realno je nevidljiv na tržištu BiH. Npr. u Njemačkoj robne pričuve moraju imati zalihe naftnih prerađevina, kao i plina, za tri mjeseca prosječne potrošnje te ako bi došlo do značajnog poremećaja na tržištu, njemačkog gospodarstvo moglo bi tri mjeseca samostalno funkcionirati - naglašava Hadžialić.
Kaže i kako su u ovom trenutku promjene cijena neznatne da bi bilo potrebe za korištenjem robnih zaliha, ali svakako u slučaju značajnih poremećaja cijena na tržištu potrebno je imati snažne robne zalihe koje bi mogle ublažiti negativne posljedice visokih cijena.
