Bosna i Hercegovina bilježi značajan trgovinski deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni mesa, koji je u prvom polugodištu iznosio 245,3 milijuna KM, čime meso čini najveći udio u ukupnom deficitu agro i prehrambenog sektora.
Taj sektor, prema podatcima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupno bilježi dvije milijarde KM deficita, što predstavlja 32 posto ukupnog trgovinskog deficita BiH, a kada je riječ o mesu izvoz pokriva tek 12 posto uvoza.
Uvoz mesa u BiH, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u stalnom je porastu u posljednje tri godine, s izuzetkom blagog pada u ovoj godini u poređenju s istim razdobljem lani, što unatoč manjoj količini, dodatno potvrđuje trend rasta cijena.
Tako je tijekom sedam mjeseci ove godine izdvojeno više od 381 milijun KM za uvoz mesa, dok je izvoz mesa iznosio oko 30,6 milijuna KM.
Najveći iznos odnosi se na uvoz goveđeg mesa svježeg, rashlađenog ili smrznutog, koje je plaćeno više od 200 milijuna KM. Za svinjsko meso izdvojeno je 67,2 milijuna KM, a za meso peradi i jestive klaoničke proizvode od peradi 34,7 milijuna. Najviše mesa BiH je uvezla iz Nizozemske, Italije, Poljske, Belgije i Srbije.
Ekonomski analitičari upozoravaju da ovakva struktura uvoza dodatno opterećuje trgovinski bilans i ukazuje na potrebu za jačanjem domaće proizvodnje i boljom podrškom lokalnim farmerima. Iako BiH ima potencijal za razvoj stočarstva, domaći proizvođači i dalje ne mogu konkurirati količinama i cijenama koje dolaze iz inozemstva.
Sve to dovodi do propadanje farmi jer mnogi farmeri odustaju od proizvodnje zbog nekonkurentnih uvjeta. Posebno se ističu i zdravstveni rizici i situacije u kojima se uvozi smrznuto meso iz dalekih zemalja koje se "osvježava" aditivima, što izaziva zabrinutost potrošača.
Notra.ba
