Foto: Fena
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za sutra trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je predložilo 17 poslanika.
Predložili su ga poslanici: Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić.
Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma nije podržala principe ovog Prijedloga zakona.
U obrazloženju predloženog zakona se navodi da su osnovni principi na kojima on počiva jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti, te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora.
Razlozi za njegovo donošenje su unaprjeđenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.
Predlagači navode da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i druge organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.
Zastupnički dom trebao bi razmatrati i zahtjev poslanika Nikole Lovrinovića da se po hitnom postupku razmatra Prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u Bosni i Hercegovini.
Ovim zakonom regulira se upis podatka o pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH.
U obrazloženju predloženog rješenja navodi se da je „primjetno da se institut pripadnosti naroda ili pripadnosti nacionalnoj manjini zloupotrebljava i vrlo često stvara problem“.
Ovim zakonom bi to pitanje bilo regulirano i otklonila bi se mogućnost zlouporabe - navodi predlagač.
Predviđeno je i razmatranje principa Prijedloga zakona o dopuni Kaznenog zakona BiH, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić, a kojim je definirano da će se „tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju državu Bosnu i Hercegovinu, njenu zastavu, grb ili himnu, kazniti kaznom zatvora do jedne godine“.
Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma nije podržala principe predloženog zakona.
Poslanici bi trebali razmatrati i zaključak sa sjednice Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Odluku o upućivanju zahtjeva za dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini po ubrzanoj proceduri, čiji je predlagač Dom naroda državnog parlamenta.
Dom naroda je ranije usvojio ovu Odluku i zadužio predsjedavajuće domova da uime PSBiH upute takvu inicijativu Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije.
Predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović je tada kazao da, ako ovu odluku usvoji i Zastupnički dom, onda bi ona bila odluka Parlamentarne skupštine BiH.
U obujnom dnevnom redu, među 88 točaka, su i izvještaji, informacije, poslaničke inicijative, kao i davanje suglasnosti za ratifikaciju međunarodnih sporazuma i ugovora.
Veliki broj točaka predloženog dnevnog reda odnosi se na drugi krug glasanja o pojedinim zakonima i drugim materijalima o kojima su se poslanici izjašnjavali na ranije održanim sjednicama, ali zbog nepostojanja entitetske većine su upućene Kolegiju na usaglašavanje.
Tako bi poslanici u drugom krugu, između ostalog, trebali glasati o Prijedlogu zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, koji je predložilo Predsjedništvo BiH, a prije toga i o amandmanima na predloženi proračun.
Između ostalog, predviđen je i drugi krug glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, koji su predložili poslanici Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Mladina i Zukan Helez, a kojim se previđa spuštanje cenzusa unutar kandidatskih lista s 20 na 10 posto.
U drugom krugu trebalo bi se glasati i o Prijedlogu deklaracije o dobivanju kandidatskog statusa za članstvo u Europskoj uniji, čiji je predlagač poslanik Nikola Lovrinović.
Notra.ba
