Foto: Ilustracija
Unatoč pritiscima dijela javnosti, na jučerašnjoj sjednici Vijeća ministara nije se našao prijedlog proračuna za 2022. godinu koji još nije formaliziran u Ministarstvu financija, piše Večernji list BiH.
Ta činjenica gotovo svakodnevno služi probošnjačkim strankama i javnosti da vode pravi specijalni rat, a sve u cilju vezanom uz potpuno eutanaziranje Hrvata na predstojećim izborima i izbacivanje iz vlasti na razini BiH u Predsjedništvu te entitetu Federaciji BiH. I jučer se orkestrirano isticalo ministra Vjekoslava Bevandu.
Uslijedilo je izvrtanje teza od dijela medija, a tome je prethodio i udar iz europskih institucija. No, nakon pisma koje je poslao, europski dužnosnici shvatili su da problem nije u ministru, nego u zakonima i procedurama.
Stalno spinovanje
Svejedno, političko spinovanje ne prestaje, pa se Bevandi prišiva kako opstruira izbore ove godine i kako ne da za njih novac. SIP je dostavljao zahtjeve i dobivao mišljenja iz Ministarstva da se novac može odobriti samo po zakonskoj proceduri. Doznaje se kako se na proračunu ubrzano radi te će se dostaviti Vijeću ministara BiH u razumnom roku. Veliki problem je privremeno financiranje koje sve ograničava.
Nakon što je iz trećeg pokušaja 30. ožujka ove godine Fiskalno vijeće konačno usvojilo Globalni fiskalni okvir (GFO) za razdoblje od 2022. do 2024. godine, Ministarstvo financija i riznice na čelu s Vjekoslavom Bevandom iz HDZ-a BiH tek je došlo u priliku početi raditi na dokumentu okvirnog proračuna i kreirati nacrt proračuna institucija BiH za ovu godinu. Sada većina očekuje da se taj posao završi preko noći. Uz to, ovo Ministarstvo zatrpano je zahtjevima gotovo svih institucija koje dostavljaju razne anekse na proračunske zahtjeve. Otežavajuća okolnost je i što BiH nije usvojila proračun za prošlu godinu, nego se radilo na temelju odluka o privremenom financiranju. To je pak posve isključilo kapitalna ulaganja i mnogo je zahtjeva da se sve to što nije realizirano u 2021. riješi ovogodišnjim proračunom. A to nije realno.
Procedura donošenja proračuna u BiH nije u rukama jednog čovjeka. Dapače. Čak i unatoč tome što je Predsjedništvo BiH formalni predlagač, u javnosti se posljednjih mjeseci upire prstom u državnog ministra financija i riznice te se postavlja pitanje kada će ova institucija uputiti proračun Parlamentarnoj skupštini BiH.
Treba reći kako je Ministarstvo financija i riznice, nakon što je konačno dobilo Globalni financijski okvir, počelo usporedno spremati i proračun za 2022. godinu. Pri tome je uloga ovoga Ministarstva doslovno tehničke prirode. Tek nakon što Vijeće ministara usvoji nacrt proračuna, prema zakonskim procedurama, taj dokument šalje se ustavnom predlagaču, a to je Predsjedništvo BiH, koje utvrđuje prijedlog Zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2022. godinu. Nakon toga, kada ga Predsjedništvo odobri, konačno se na usvajanje upućuje u parlamentarnu proceduru na izjašnjavanje Zastupničkom domu te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH koji, u konačnici, usvajaju proračun.
Povećanje osnovice
Posebno je ove godine teško uskladiti očekivanja i mogućnosti zbog drastičnih poskupljenja. No, mogućnost za povećanje proračuna dobivena je za tek 85 milijuna u odnosu na 2020. godinu s obzirom na usvojeni Globalni financijski okvir. Uz sve to, u proračunu se moraju rezervirati sredstva kojima bi se na prijedlog upravo Ministarstva financija i riznice pokrila razlika nakon povećanja osnovica na plaću.
Naime, nakon 12 godina ta se osnovica vraća na 535 KM sa sadašnjih 475,69 KM. Zbog toga se događa da ljudi masovno odlaze u druge institucije, čak u općine i županijske institucije jer su im plaće veće. Iz državnog proračuna za zaposlenike, državne službenike, vojsku i policiju isplaćuje se oko 21.000 plaća, a imenovanih i izabranih dužnosnika je oko 200.
Notra.ba
