Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je rekao da će početi prodavati prirodni plin "neprijateljskim zemljama samo u rubljama" nakon što je, kako je rekao, zamrzavanje ruske imovine od niza zemalja Zapada uništilo povjerenje Moskve, ali i da planira ispoštovati ranije potpisane ugovore, prenosi Bloomberg.
Rusija je sastavila listu 'neprijateljskih' zemalja koja se prvenstveno odnosi na zemlje koje su Moskvi uvele sankcije.
Riječ je o EU-u, SAD-u, Velikoj Britaniji, Kanadi, Japanu, Norveškoj, Singapuru, Južnoj Koreji, Švicarskoj i Ukrajini.
- Rusija će, naravno, nastaviti isporučivati prirodni plin u skladu s količinama i cijenama utvrđenim u ranije zaključenim ugovorima - rekao je Putin.
Promjene će se samo odraziti na valutu plaćanja koja će biti promijenjena u ruske rublje.
- Čitav Zapad je ubio svako postojeće povjerenje u vlastite valute - rekao je Putin.
Cijene prirodnog plina porasle su za više od 30 posto nakon što je predsjednik Vladimir Putin naredio centralnoj banci da razvije mehanizam za plaćanje prirodnog plina u rubljama u roku od nedjelju dana na sastanku s njegovom vladom.
Putinov potez pokazao je rastuću spremnost obje strane da iskoriste ruske zalihe energije kao oružje u borbi između Moskve i zapada oko rata u Ukrajini.
Specifičnosti novih aranžmana nisu odmah bile jasne, ali prisiljavanjem plaćanja u rubljama, Putin bi mogao pokušati da ojača rublju i dopuni devizna sredstva u Moskvi kako bi nadoknadio sankcionirane rezerve na drugim mjestima.
Italija, najveći kupac ruskog plina nakon Njemačke, rekla je da ne namjerava plaćati ruski plin u rubljama jer bi to moglo pomoći Putinu da oslabi europski režim sankcija.
- Smatram da trebamo nastaviti plaćati u eurima jer bi plaćanje u rubljama bio način da Rusija izbjegne sankcije - rekao je ekonomski savjetnik talijanskog premijera Marija Dragija rancesco Giavazzi na Bloombergovom forumu tržišta kapitala u Milanu.
U prvih 15 dana ožujka, Gazprom, koji ima državni izvozni monopol, izvezao je u prosjeku 500 milijuna kubnih metara dnevno u zemlje izvan bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući EU, Kinu i Tursku.
Od ukupnog izvoza, tokovi prema Europi u prosjeku su iznosili 384 milijuna kubnih metara dnevno, pokazali su podaci proizvođača.
Notra.ba
