Na proširenoj sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH, u četvrtak na Kupresu, razgovaralo se aktualnim političkim procesima i pregovorima o reformi Izbornog zakona BiH kao ključnog političkog pitanja koje će usmjeriti sve buduće odnose, napose u Federaciji BiH.
Također, funkcioniranje institucija na svim razinama vlasti i pitanja sigurnosnog okvira bile su teme proširene sjednice Predsjedništva.
Naglašeno je kako retorika koja narušava međunacionalne odnose i kojoj javnost svjedoči ne može doprinijeti ničemu osim nacionalističkim partikularnim ciljevima pojedinih politika.
Izdvojeno je kako buduće izborno zakonodavstvo osigurava nužne preduvjete za održavanje Općih izbora 2022. godine i regulira sve postojeće neustavne anomalije i onemogućava diskriminaciju, nametanje političkih predstavnika i majorizaciju.
Ustavni sud BiH i Europski sud za ljudska prava izdvojili su kao temeljni ustavni postulat – konstitutivnost narod.
Izborni zakon BiH mora omogućiti legitimno političko predstavljanje uz jednaka aktivna i pasivna biračka prava svima i biti usklađen s Ustavom BiH.
Istaknuto je da Predsjedništvo BiH i Dom(ovi) naroda (BiH i F BiH) ne mogu biti predmet diskriminacije jer su u Daytonskom mirovnom sporazumu i postavljeni kao institucionalni okviri utemeljeni na jednakopravnoj zastupljenosti i legitimnoj predstavljenosti konstitutivnih naroda.
Ove institucije služe kao balans većinskog i konsenzusnog modela, slično kao i u svim drugim višenacionalnim državama diljem Europe i svijeta.
Na sjednici proširenog Predsjedništva naglasak je stavljen na preostalo vremensko razdoblje do kraja tekuće godine. Održiv dogovor o svim otvorenim političkim pitanjima je jednako važan politički interes za sve uključene strane, priopćeno je iz HDZ-a BiH.
Notra.ba
