Preusmjeravanjem naknada za koncesiju "Sarajevskog kiseljaka" iz županijskog u federalni Proračun općina ostala bez značajnog dijela prihoda
Vrlo neugodna božićno-novogodišnja "čestitka" ovih je dana stigla na adresu općine Kiseljak. Pošiljatelj je Vlada Federacije BiH koja je svojom odlukom od 7. prosinca za više od dva i pol puta povećala naknadu za korištenje mineralne vode punionici "Sarajevski kiseljak" s osam na 30 pfeninga po litri iskorištene mineralne vode, te prihod od koncesije koji se dosad slijevao u Proračune Srednjobosanske županije i općine Kiseljak preusmjerila u Proračun Federacije BiH. Primitak "čestitke" potvrdio nam je Mladen Mišurić Ramljak, načelnik Kiseljaka koji će bitku za obranu prava na proračunska sredstva od korištenja prirodnog bogatstva ove srednjobosanske općine voditi sudskim putem.
"Vrlo sam neugodno iznenađen odlukom Vlade Federacije BiH kojom uz ogromno povećanja naknade za koncesije, uzima prihode od SBŽ i općine Kiseljak. Općina ovakvom odlukom ostaje bez 150 tisuća KM izravnih prihoda na godišnjoj razini. Lokalna zajednica od prirodnog bogatstva koje se nalazi na njezinoj teritoriji neće imati nikakve koristi što je u suprotnosti sa svim dokumentima o lokalnoj samoupravi kao i Ustavom BiH", kaže načelnik Kiseljaka.
Podsjećamo, punionica mineralne vode "Sarajevski kiseljak" s resornim federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, potpisala je ugovor o dodjeli koncesije 1998. godine na razdoblje od 40 godina. Pet godina poslije, nakon donošenja zakona o kocesijama u SBŽ, potpisan je Aneks ugovora kojim je brisan članak 15. kojim je bilo definirano da se prihod od koncesije slijeva u Proračun FBiH. Od potpisivanja Aneksa 2004. godine, prihod od koncesijske naknade za iskorištavanje mineralne vode, sukladno Zakonu o koncesijama SBŽ, slijevao se u Proračun ove županije, a značajan dio vraćao se jedinici lokalne samopurave čije se prirodno bogatstvo crpi, u ovom slučaju općini Kiseljak. Tako je bio sve donedavno, do odluke Vlade FBiH koja je u Službenom listu FBiH objavljena 15. prosinca 2017. godine.
"Ili su članovi Vlade Federacije BiH neuki, u što čisto sumnjam, ili su dovedeni u zabludu s krajnje opasnim namjerama, a to je ugroziti poslovanje jednog zdrave tvrtke s 330 zaposlenih, tvrtke koja iz godine u godinu bilježi rast proizvodnje i povećava broj zaposlenih. Žalosno je da Vlada FBiH koristi priliku uništiti tvrtku koja je još uvijek u vlasništvu posrnulog koncerna Agrokor umjesto da joj pomogne opstati, zadržati postojeća radna mjesta, otvoriti nova i nastaviti uredno izmirivati obveze prema državi što u 'Sarajevskom kiseljaku' nije nikad bilo upitno", pita se Mišurić-Ramljak.
Prema njegovim saznanjima, na sceni je dovođenje u zabludu pojedinih članova Vlade FBiH, prije svega hrvatskih ministara, prilikom rasprave i izglasavanja sporne odluke.
Mirsad Hasanić, član Povjerenstva za koncesije Federacije BiH obrazlažući odluku ustvrdio je da punionica "Sarajevski kiseljak" sama predložila da joj se za dva i pol puta poveća iznos naknade za koncesiju te da je prethodno izgubila sudski spor kojim je pokušala spriječiti povećanje naknade za koncesiju. Hrvatski ministri tom su prilikom jasno dali do znanja da neće podržati drugačiji ni stroži tretman "Sarajevskog kiseljaka" u odnosu na druge punionice mineralne vode u Federaciji BiH na što su dobili uvjerevanja od Povjerenstva za koncesije kako je odluka na tom tragu.
Neslužbeno doznajemo da "Sarajevski kiseljak" nije pristao na povećanje naknade za koncesiju niti je izgubio spor protiv Vlade Federacije BiH. Ovog puta u pravnu bitku za opstanak puninice i zaštitu prava lokalne samouprave na naknade od prirodnpg bogatstva koje se nalazi na njezinoj teritoriji, uključuje se i općina Kiseljak. Spor bi trebao rasvijetili jesu li pojedina federalna ministarstva imala skrivene namjere čiji je cilj bio jednom potezom uništiti perspektivnu tvrtku i uzeti značajan dio prihoda općini čije prirodno bogatstvo koristi.
artinfo.ba
