Stanje cestovnog prometa u Bosni i Hercegovini i dalje je nezadovoljavajuće, čemu svjedoče podaci o broju prometnih nesreća tijekom prošle godine. Raniji podaci ukazivali su da samo na području Federacije BiH ima više od 120 crnih točaka. Istina, neke od njih su u međuvremenu sanirane, međutim, veći dio ih tek čeka sanaciju.
Opasna mjesta u županijama
Prema podacima BIHAMK-a, na području Bosne i Hercegovine dnevno se tijekom 2022. godine događalo u prosjeku nešto više od 85 prometnih nesreća, od toga blizu 20 prometnih nesreća s poginulim/ozlijeđenim osobama. Naime, podaci pokazuju kako se na bosanskohercegovačkim cestama u protekloj 2022. godini dogodila ukupno 31.321 prometna nesreća, od kojih je zabilježeno 7230 prometnih nesreća s poginulim i ozlijeđenim osobama te 24.091 prometna nesreća s materijalnom štetom.
U navedenom razdoblju u prometnim nesrećama u Bosni i Hercegovini život su izgubile 222 osobe, 1554 osobe su teže ozlijeđene, dok su 8704 osobe pretrpjele lakše tjelesne ozljede. Najveći broj prometnih nesreća na području Federacije BiH u 2022. godini dogodio na području Sarajevske županije, gdje je nedavnom studijom Ministarstva prometa Sarajevske županije i Fakulteta za promet i veza UNSA-e identificirano 16 opasnih mjesta koja predstavljaju crne točke u prometu.
Od ukupnog broja prometnih nesreća tijekom prošle godine, oko 39,26% ih se dogodilo na području Sarajevske županije, zatim slijede Tuzlanska županija s postotnim udjelom od oko 13,76%, Zeničko-dobojska županija s postotnim udjelom od 12,26%, Unsko-sanska županija s udjelom od 10,58% te Hercegovačko-neretvanska županija s udjelom od 8,20%. Nadalje, podaci BIHAMK-a pokazuju kako je broj prometnih nesreća s poginulim/teže i lakše ozlijeđenim osobama tijekom protekle godine povećan u pet županija, i to u Sarajevskoj županiji, Bosansko-podrinjskoj županiji, Posavskoj županiji, Unsko-sanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji, dok je u drugih pet županija zabilježeno smanjenje, i to u Srednjobosanskoj županiji, Zapadnohercegovačkoj, Hercegovačko-neretvanskoj, Tuzlanskoj i Hercegbosanskoj županiji. Kada je riječ o razlozima, veliki broj prometnih nesreća na našim cestama, među ostalim, rezultat je nepoštivanja prometnih pravila i propisa, kao i niske razine prometne kulture i većeg broja sudionika u prometu.
Brojni uzroci
Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na cesti među najčešćim su uzročnicima izazivanja prometnih nesreća, slijede prometne nesreće nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim nesreće koje su rezultat radnji vozilom u prometu te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje prometne signalizacije itd. Među pogreškama vozača u gradskim uvjetima prometa treba izdvojiti i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti – razmak između vozila, kao i nepoštivanje prvenstva prolaza.
Ostali uzroci koji su utjecali na prometne nesreće, ali u manjem postotku, su nepropisno skretanje, nedostatak signalizacije, tehnički neispravna vozila, oštećenje ceste itd., navode iz BIHAMK-a. Kada je pak riječ o mjestima na kojima su se dogodile, najveći broj prometnih nesreća zabilježen je na ulicama u naselju, zatim na magistralnim cestama, potom slijede lokalne pa regionalne ceste itd. U protekloj godini zabilježen je i povećan broj prometnih nesreća na autocestama u Bosni i Hercegovini u odnosu na 2021. godinu.
Notra.ba
